Ustavni sud BiH donio važne odluke: Neustavna zabrana simbola Armije RBiH, poništen veto Cvijanović

Ustavni sud BiH donio važne odluke: Neustavna zabrana simbola Armije RBiH, poništen veto Cvijanović
(Izvor: Arhiva)

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je nekoliko značajnih odluka koje se odnose na ustavno uređenje države, zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, upotrebu obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine i imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Među najvažnijim odlukama su utvrđivanje neustavnosti odredbe Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom se zabranjuje isticanje simbola Armije RBiH te poništavanje odluka kojima je Željka Cvijanović pokušala osporiti imenovanje članova državne komisije.

Odluke su donesene na 176. plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, održanoj 19. i 20. novembra 2026. godine u Sarajevu.

Sudije su razmatrale više zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona i drugih propisa, apelacije građana i zahtjeve za donošenje privremenih mjera.

Neustavna zabrana isticanja simbola Armije RBiH u Republici Srpskoj

Jedna od najznačajnijih odluka odnosi se na član 359b. Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim je bilo kriminalizirano javno isticanje, prikazivanje, nošenje, proizvodnja ili distribucija zastava, simbola, oznaka, pozdrava i parola kojima se promovira ili veliča Armija Republike Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH utvrdio je da ova zakonska odredba nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijeli su jedanaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Denis Bećirović i Denis Zvizdić.

Sud je u obrazloženju naveo da Republika Srpska ne može svojim zakonima osporavati pravne propise i odluke institucija Bosne i Hercegovine koje se odnose na vojno naslijeđe i obilježja Armije RBiH.

Posebno je naglašeno da je pravni kontinuitet Republike Bosne i Hercegovine priznat Ustavom BiH te da propisi o simbolima i obilježjima Armije RBiH nastavljaju važiti u skladu s ustavnim odredbama.

Ustavni sud podsjetio je i da Armija RBiH, zajedno sa svojim vojnim naslijeđem, predstavlja dio tradicije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. U okviru Oružanih snaga BiH postoje pješadijski pukovi koji njeguju vojno naslijeđe ranijih vojnih formacija, uključujući Armiju RBiH, a odgovarajućim propisima predviđeno je i korištenje njihovih prepoznatljivih obilježja.

Zbog toga je Sud zaključio da Narodna skupština Republike Srpske nema nadležnost donositi propise kojima se dovode u pitanje odluke državnih institucija i pravni kontinuitet propisa Republike BiH. Ovom odlukom Ustavni sud utvrdio je da je zakonska zabrana isticanja i korištenja obilježja Armije RBiH, propisana osporenim članom Krivičnog zakonika RS, protivna Ustavu Bosne i Hercegovine.

Poništen veto Željke Cvijanović na imenovanje članova Komisije za nacionalne spomenike

Ustavni sud odlučivao je i o sporu između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske koji je nastao nakon što je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović pokrenula mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa zbog imenovanja članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Predsjedništvo BiH je 29. juna 2026. godine, na svojoj 30. redovnoj sjednici, donijelo odluku o imenovanju članova Komisije bez konsenzusa.

Cvijanović je 1. jula tu odluku proglasila veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske, a Narodna skupština RS je 7. jula podržala njenu izjavu.

Međutim, nakon zahtjeva Denisa Bećirovića, Ustavni sud BiH utvrdio je da ni izjava Željke Cvijanović ni odluka Narodne skupštine RS nisu donesene u skladu s ustavnim uvjetima za korištenje ovog mehanizma.

Zbog toga su obje odluke u cijelosti stavljene van snage. To znači da odluka Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika ostaje na snazi, uprkos pokušaju njenog osporavanja pozivanjem na vitalni interes Republike Srpske.

Odbijen zahtjev Željka Komšića o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa

Ustavni sud razmatrao je i zahtjev Željka Komšića, koji je u vrijeme njegovog podnošenja bio član Predsjedništva BiH, a kojim je osporavao pojedine odredbe ustava Federacije BiH i Republike Srpske. Zahtjev se odnosio na način funkcionisanja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa, položaj Ostalih te razlike u zakonodavnim procedurama između dva entiteta.

Komšić je, između ostalog, tvrdio da su pripadnici Ostalih diskriminirani jer učestvuju u radu Doma naroda Federacije BiH i Vijeća naroda Republike Srpske, ali nemaju mogućnost korištenja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa na način predviđen za konstitutivne narode.

Također je ukazao na preširoko definisane oblasti koje se mogu proglasiti vitalnim nacionalnim interesom, što, prema njegovim navodima, omogućava zloupotrebe i blokade donošenja odluka.

Treći dio zahtjeva odnosio se na različite zakonodavne procedure u entitetima. U Federaciji BiH svaki zakon mora proći i kroz Dom naroda, dok se u Republici Srpskoj Vijeće naroda uključuje u postupak kada se pokrene pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Ustavni sud, međutim, nije prihvatio ove argumente kao osnov za utvrđivanje neustavnosti osporenih odredbi.

Sud je obrazložio da zaštita vitalnog nacionalnog interesa nije zamišljena kao individualno pravo svakog građanina, već kao poseban ustavni mehanizam kojim se sprečava dominacija jedne zajednice nad drugom. Prema ocjeni Suda, ovaj mehanizam povezan je s ustavnim položajem konstitutivnih naroda i predstavlja dio ustavnog kompromisa na kojem počiva postojeće uređenje Bosne i Hercegovine.

Sud je naveo da eventualna promjena takvog sistema pripada ustavotvorcu, odnosno nadležnim institucijama koje imaju ovlaštenje mijenjati ustavno uređenje.

U obrazloženju je posebno istaknuto da je nakon više od 30 godina od završetka rata moguće postaviti pitanje je li postojeći sistem i dalje najprikladnije rješenje, ali da Ustavni sud nema nadležnost samostalno ga mijenjati.

Sud: Moguće zloupotrebe ne znače da je mehanizam neustavan

Ustavni sud razmatrao je i tvrdnje da su oblasti koje se mogu proglasiti vitalnim nacionalnim interesom preširoko definisane. Zaključio je da su one dovoljno jasno propisane i da same po sebi nisu suprotne načelu vladavine prava.

Sud je priznao da se mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa u praksi može koristiti i za pitanja koja objektivno ne predstavljaju vitalni interes nekog konstitutivnog naroda. Ipak, naglašeno je da mogućnost zloupotrebe određenog pravnog mehanizma ne znači automatski da je taj mehanizam neustavan, posebno zato što postoji mogućnost kontrole pred ustavnim sudovima entiteta.

Kada je riječ o različitim zakonodavnim procedurama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, Sud je ocijenio da te razlike same po sebi ne predstavljaju diskriminaciju.

U konačnici je utvrđeno da su osporene odredbe entitetskih ustava u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i relevantnim međunarodnim konvencijama. Time je odbijen zahtjev kojim je Komšić osporavao ustavno uređenje zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

Ustavni sud BiH Armija RBiH Željka Cvijanović