Pronađena nakon gotovo pet stoljeća: Knjiga puna zastrašujućih prizora mogla bi dostići milionsku cijenu

Pronađena nakon gotovo pet stoljeća: Knjiga puna zastrašujućih prizora mogla bi dostići milionsku cijenu
(Izvor: Christie's)

Jedinstveni rukopis iz 16. stoljeća, koji sadrži 167 ilustracija apokaliptičnih prizora, neobičnih nebeskih pojava i prirodnih katastrofa, bit će ponuđen na aukciji u Londonu 10. decembra. Riječ je o „Knjizi čuda“ (Book of Miracles), jednom od najneobičnijih sačuvanih svjedočanstava o tome kako su Evropljani prije gotovo pet stoljeća razumijevali svijet oko sebe. Njena vrijednost procjenjuje se na između 700.000 i milion funti, ali stručnjaci smatraju da bi konačna cijena mogla biti znatno veća.

Pet sunaca koja istovremeno obasjavaju Leipzig 1551. godine, krvava kiša koja pada na Rim 1456. i ogromna zrna grada koja 1552. pogađaju nizozemski Dordrecht, izazivajući strah stanovnika da je nastupio Sudnji dan, samo su neki od neobičnih prizora prikazanih u rukopisu starom gotovo 500 godina.

Nastala sredinom 16. stoljeća, u vremenu kada su se zemljotresi, poplave, oluje i druge ekstremne prirodne pojave često tumačili kao zlokobna Božija upozorenja, „Knjiga čuda“ sadrži 167 slika koje prikazuju apokaliptične vizije, nebeska čuda i meteorološke fenomene.

Riječ je o jedinom poznatom primjerku ovog rukopisa, a njegova prvobitna namjena i danas ostaje nepoznata.

Kako piše britanski The Guardian, knjiga će 10. decembra biti ponuđena na aukciji kuće Christie's u Londonu, gdje će predstavljati najznačajniji predmet prodaje vrijednih knjiga i rukopisa. To će ujedno biti prva prilika da javne institucije učestvuju u nadmetanju za ovaj izuzetni historijski dokument otkako su naučnici saznali za njegovo postojanje.

Prije aukcije javnost će imati rijetku mogućnost da rukopis tokom šest dana pogleda uživo.

Gotovo pet stoljeća niko nije znao da knjiga postoji

Iako je nastala u Augsburgu tokom 1550-ih godina, „Knjiga čuda“ stoljećima je bila potpuno nepoznata naučnoj javnosti. Njeno postojanje otkriveno je tek prije približno 20 godina, kada je pronađena u biblioteci jednog manjeg baroknog dvorca u južnoj Njemačkoj.

Rukopis je 2008. godine ponuđen na aukciji zajedno s namještajem, tepisima, vrčevima i drugim predmetima iz dvorca. Tada je prodat za nešto više od 100.000 funti, znatno manje od njegove današnje procijenjene vrijednosti.

Ubrzo nakon prodaje knjiga je postala dio privatne kolekcije Mickeyja Cartina, jednog od najznačajnijih kolekcionara savremene umjetnosti u američkoj saveznoj državi Connecticut. Od tada je privlačila sve veću pažnju historičara umjetnosti, stručnjaka za stare rukopise i istraživača evropske kulture.

Njena predstojeća prodaja predstavlja rijetku priliku da ovaj neobični dokument promijeni vlasnika, ali i da ga potencijalno otkupi neka javna ustanova.

Senzacionalistički mediji 16. stoljeća

Eugenio Donadoni, međunarodni stručnjak aukcijske kuće Christie's za srednjovjekovne i renesansne rukopise, opisuje „Knjigu čuda“ kao izuzetno rijedak primjer njemačkih knjiga o čudesnim pojavama. Takva djela bila su poznata kao Wunderbücher, odnosno knjige čuda, a imala su posebno mjesto u evropskoj kulturi ranog novog vijeka.

Prema Donadonijevim riječima, njemačke knjige čuda funkcionisale su poput senzacionalističkih masovnih medija svoga vremena. Njihov sadržaj privlačio je pažnju čitalaca dramatičnim prikazima neobičnih događaja, katastrofa i pojava koje su mnogi doživljavali kao znakove nadolazećih velikih promjena.

Istovremeno, imale su važnu ulogu u vjerskim i intelektualnim raspravama. Protestantski teolozi, među kojima su Martin Luther i Philipp Melanchthon, koristili su slične prikaze kako bi širili svoja eshatološka tumačenja, odnosno učenja o posljednjim događajima, Sudnjem danu i kraju svijeta.

Međutim, Donadoni naglašava da ove knjige nisu bile značajne isključivo zbog religijskih poruka. Njihova vrijednost leži i u pokušajima dokumentovanja stvarnih prirodnih pojava.

Prikazi kometa, kosmoloških događaja i prirodnih katastrofa često su bili povezani s navodima svjedoka, preciznim datumima i geografskim lokacijama. Takav pristup predstavljao je rani oblik sistematskog posmatranja i izvještavanja o pojavama u prirodi.

„One označavaju prijelaz iz srednjeg vijeka prema prosvjetiteljstvu“, objašnjava Donadoni.

Ilustracije koje podsjećaju na nadrealističku umjetnost

Jedna od posebnosti rukopisa jeste njegov izuzetno upečatljiv vizuelni stil. Prizori su naslikani akvarelom i gvašem, slikarskom tehnikom koja koristi neprozirne vodene boje.

Iako su nastali prije gotovo pet stoljeća, pojedine ilustracije djeluju iznenađujuće savremeno. Donadoni smatra da bi knjiga mogla zainteresovati ne samo kolekcionare historijskih rukopisa nego i ljubitelje moderne umjetnosti. Neke od slika opisuje kao izrazito nadrealističke, gotovo nalik djelima Salvadora Dalíja.

„Da nema malih natpisa, koji su očigledno napisani njemačkim jezikom 16. stoljeća, neke od njih izgledale bi toliko živopisno i moderno. Zaista ostavljaju bez daha“, kaže Donadoni. Upravo spoj dramatičnih prizora, snažnih boja i neobičnih kompozicija čini rukopis posebnim umjetničkim djelom.

Najezda skakavaca, poplave i vatrene komete

Među 167 ilustracija nalaze se prikazi različitih događaja koji su tokom stoljeća izazivali strah, divljenje i znatiželju. Jedna slika prikazuje najezdu skakavaca koji su 1527. godine, nošeni „strašnim vjetrom“, stigli u Poljsku. Druga predstavlja veliku poplavu iz 1230. godine, kada je Sjeverno more preplavilo obalu Frizije, područja koje se danas prostire na dijelovima Nizozemske i Njemačke.

U knjizi su prikazane i vatrene komete, pomračenja te druge neobične nebeske pojave. Posebno je zanimljiva ilustracija iz 1533. godine koja prikazuje „čudesne zmajeve“ kako lete nebom iznad Bavarske. Naučnici smatraju da je riječ o prikazu polarne svjetlosti, odnosno aurore borealis.

Pojava koju danas razumijemo kao rezultat interakcije naelektrisanih čestica sa Zemljinim magnetnim poljem tada je mogla djelovati kao zastrašujući nadnaravni znak.

Ispod svake ilustracije nalazi se natpis na njemačkom jeziku koji objašnjava šta se dogodilo, gdje se događaj odigrao i kada je zabilježen.

Strah od kraja svijeta i potreba da se objasne neobične pojave

Donadoni ističe da su svi događaji predstavljeni u rukopisu imali karakter predznaka. Autori „Knjige čuda“ oslanjali su se na tadašnje letke, hronike i historijske zapise, pretvarajući pisana svjedočanstva u upečatljive slike. Na taj način saželi su strahove i pitanja jednog vremena koje je istovremeno bilo obilježeno religijskom nesigurnošću i sve većom intelektualnom znatiželjom.

Evropa 16. stoljeća prolazila je kroz duboke vjerske i društvene promjene. U razdoblju dok su se širile reformacijske ideje i produbljivale podjele među kršćanskim zajednicama, prirodne katastrofe i neobične nebeske pojave često su doživljavane kao poruke o budućnosti čovječanstva.

Istovremeno je rastao interes za dokumentovanje vidljivih i mjerljivih prirodnih fenomena. „Zaista je fascinantno. To je prozor u način na koji su se Evropljani nosili s mogućim krajem svijeta, političkom neizvjesnošću i ekstremnim, neobičnim vremenskim pojavama“, objašnjava Donadoni.

Pet sunaca iznad Leipziga zapravo je optička varka

Jedna od najneobičnijih ilustracija prikazuje pet sunaca koja su se, prema zapisu, pojavila na nebu iznad Leipziga 1551. godine. Iako je takav prizor stanovnicima mogao djelovati kao natprirodna pojava, stručnjaci danas smatraju da je riječ o optičkom fenomenu poznatom kao parhelij ili lažno Sunce.

Parhelij nastaje kada se sunčeva svjetlost prelama kroz ledene kristale u atmosferi. Posmatrač tada može vidjeti dodatne svijetle tačke ili lukove oko Sunca, zbog čega se stvara utisak da na nebu postoji više sunaca. „Na nebu vidite različite svjetlosne prstenove i izgleda kao da su to sunca“, objašnjava Donadoni.

Ono što je stanovnicima Leipziga u 16. stoljeću moglo predstavljati upozorenje o nadolazećoj katastrofi danas ima poznato meteorološko objašnjenje.

Krvava kiša nije bila natprirodna pojava

Sličan primjer predstavlja ilustracija krvave kiše koja je, prema rukopisu, padala na Rim 1456. godine. Takve pojave stoljećima su izazivale strah jer su se povezivale s ratovima, smrću, epidemijama i Božijom kaznom. Međutim, nauka danas poznaje prirodne procese koji mogu dovesti do pojave crvenkaste kiše. Takozvana krvava kiša nastaje kada se velike koncentracije crvenkastih čestica prašine, najčešće porijeklom iz Sahare, pomiješaju s kapljicama vode u kišnim oblacima.

Kada takva kiša padne, može ostaviti crvene ili smećkaste tragove na površinama. Donadoni ističe da mnoge pojave prikazane u rukopisu imaju sasvim racionalna naučna objašnjenja. Upravo zbog toga „Knjiga čuda“ predstavlja zanimljivo svjedočanstvo o razlici između nekadašnjeg i savremenog razumijevanja prirode.

Verzija današnjeg beskonačnog pregledanja loših vijesti

Donadoni je povukao i zanimljivu paralelu između načina na koji su ljudi u 16. stoljeću mogli doživljavati „Knjigu čuda“ i savremenog korištenja društvenih mreža. Prema njegovim riječima, listanje stranica ispunjenih katastrofama, neobičnim pojavama i upozorenjima na mogući kraj svijeta moglo je izazivati osjećaj sličan današnjem neprestanom pregledanju uznemirujućih vijesti.

Za takvo ponašanje danas se često koristi engleski izraz doomscrolling. „Mislim da je to moglo biti nešto poput verzije doomscrollinga iz 16. stoljeća“, kaže Donadoni. Kao što savremeni korisnici interneta mogu satima pratiti vijesti o ratovima, klimatskim katastrofama i političkim krizama, tako su i ljudi prije gotovo 500 godina bili fascinirani izvještajima o događajima koje su doživljavali kao prijetnju vlastitom svijetu.

Upravo zato rukopis nije samo zbirka neobičnih slika nego i svjedočanstvo o ljudskoj potrebi da razumije neizvjesnost.

Između srednjovjekovnog praznovjerja i naučnih otkrića

Stručnjaci smatraju da „Knjiga čuda“ nastaje u jednom od najvažnijih prijelaznih perioda evropske historije. S jedne strane, njene ilustracije odražavaju srednjovjekovno vjerovanje da prirodne katastrofe i nebeski fenomeni mogu predstavljati božanske poruke.

S druge strane, precizno bilježenje datuma, mjesta i opisa događaja pokazuje rastuću potrebu za posmatranjem i dokumentovanjem prirodnog svijeta. „Nalazimo se upravo u periodu kada se srednjovjekovno praznovjerje pretvara u doba naučnih otkrića“, ističe Donadoni.

Ta dvojnost čini rukopis posebno vrijednim za proučavanje razvoja evropske misli. U njemu se istovremeno mogu prepoznati religijski strahovi, umjetnička mašta i začeci naučnog pristupa razumijevanju svijeta.

Stručnjaci smatraju da bi cijena mogla znatno premašiti milion funti

Till-Holger Borchert, direktor muzeja Suermondt-Ludwig u njemačkom Aachenu, jedan je od stručnjaka koji su proučavali rukopis. Prisjećajući se prvog susreta s knjigom, kaže da je njegova reakcija bila jednostavna.

„Wow.“

Borchert smatra da je riječ o potpuno jedinstvenom djelu koje ostavlja snažan emocionalni utisak. „Jedinstvena je. Pogodi vas pravo u srce, dušu ili stomak“, opisuje.

Prema njegovoj procjeni, očekivana aukcijska cijena od milion funti mogla bi biti prilično oprezna. „To je veoma konzervativna procjena. Konačna cijena mogla bi biti mnogo viša“, smatra Borchert. Veliko interesovanje za rukopis počelo je rasti nakon 2013. godine, kada je objavljeno njegovo faksimilno izdanje.

Time je šira stručna i zainteresovana javnost prvi put dobila priliku detaljnije upoznati sadržaj knjige. Borchert navodi da je objavljivanje faksimila izazvalo veliko uzbuđenje među istraživačima i ljubiteljima umjetnosti.

Od tada je „Knjiga čuda“ postala svojevrsna ikona među ljudima koje zanimaju apokaliptične teme i historijski prikazi kraja svijeta.

Knjiga koja i danas govori o ljudskim strahovima

Iako je nastala prije gotovo 500 godina, stručnjaci smatraju da „Knjiga čuda“ nije važna samo kao historijski dokument. Njeni prikazi prirodnih katastrofa, neobičnih vremenskih prilika i straha od budućnosti imaju određenu povezanost i sa savremenim svijetom.

Danas, kao i u 16. stoljeću, ljudi pokušavaju razumjeti dramatične promjene u prirodi, političku nestabilnost i događaje koji izazivaju osjećaj nesigurnosti. Razlika je u tome što savremena nauka može objasniti mnoge pojave koje su nekada smatrane natprirodnim upozorenjima.

Borchert zato upozorava da bi bilo pogrešno vrijednost ovog rukopisa svesti isključivo na njegovu starost ili historijski značaj. „To je više od toga. Ona govori nama, našoj generaciji“, zaključuje.

Predstojeća aukcija u Londonu tako neće predstavljati samo prodaju rijetke knjige nego i priliku da se ponovo skrene pažnja na jedno od najneobičnijih umjetničkih svjedočanstava o ljudskom strahu, znatiželji i pokušajima razumijevanja svijeta.

„Knjiga čuda“, sa svojih 167 dramatičnih ilustracija, ostaje jedinstven pogled u vrijeme kada su ljudi u pet sunaca na nebu, krvavoj kiši i zastrašujućim olujama tražili znakove budućnosti, često vjerujući da pred njihovim očima počinje kraj svijeta.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

Knjiga čuda aukcija kraj svijeta ilustracije