Požari, smrtonosne vrućine i razorne poplave obilježili 2026. godinu

Nakon najtoplijeg ljeta na svijetu od početka mjerenja 1850. godine, broj smrtnih slučajeva uzrokovanih ekstremnim vremenskim prilikama u 2026. već se mjeri desetinama hiljada. Riječ je o konzervativnoj procjeni koja će gotovo sigurno biti znatno veća.

Dok traje COP31, a naučnici upozoravaju da bi se klimatska kriza mogla ubrzavati, Guardian donosi pregled godine obilježene sušama, požarima i poplavama, podsjećajući da bi, ako svijet hitno ne poduzme mjere za smanjenje emisija, ova katastrofalna godina mogla biti jedna od najboljih u ostatku naših života.

Januar – Ekstremne vrućine podstakle šumske požare u Australiji

Dok su temperature rasle gotovo 20 stepeni Celzijusa iznad prosjeka, savezna država Viktorija i druge južne australske države zabilježile su nove temperaturne rekorde, uključujući 50 stepeni u Port Augusti i malom rudarskom gradu Andamooki, poznatom po nalazištima opala.

Bolnice u Melbourneu prijavile su porast oboljenja povezanih s vrućinom od 25 posto, dok su se vlasti u mnogim područjima borile sa šumskim požarima.

Naučnici su naveli da su klimatske promjene učinile ovaj toplotni val pet puta vjerovatnijim. Toplotni valovi već su uzrokovali više smrtnih slučajeva u Australiji nego sve ostale prirodne nepogode zajedno.

Februar – Klizišta u Brazilu odnijela 72 života nakon rekordnih padavina

Grad Juiz de Fora u saveznoj državi Minas Gerais zabilježio je najkišovitiji mjesec u svojoj historiji, što je izazvalo klizišta koja su odnijela stotine kuća u siromašnim zajednicama smještenim na nestabilnim padinama.

Poplave su također pogodile Rio de Janeiro i São Paulo. Više od 10.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove.

Mart – Razorne poplave širom svijeta

U Etiopiji je najmanje 131 osoba izgubila život u poplavama i klizištima koja su zatrpala cijela sela. U Keniji je poginulo 80 ljudi, a u Tanzaniji 18.

Arapski poluotok pogodili su snažni vjetrovi i obilne kiše koje su poplavile ulice pustinjskog kraljevstva. U Omanu je padao grad veličine teniskih loptica, dok su grmljavinske oluje ostavile gradove u Ujedinjenim Arapskim Emiratima pod vodom.

Mnoga područja prijavila su rekordne padavine. U Afganistanu je najmanje 30 osoba poginulo nakon što su obilne kiše izazvale klizišta.

Hong Kong je zabilježio dvostruko više padavina od uobičajenog mjesečnog prosjeka. Poplavne vode na jugu Rusije potopile su kuće i ostavile više od 300.000 ljudi bez električne energije.

Ogromne površine poljoprivrednog zemljišta u Argentini i Čileu ostale su pod vodom.

Svjetska meteorološka organizacija upozorila je na alarmantno nakupljanje energije u Zemljinom sistemu.

Više od 90 posto te energije bilo je pohranjeno u okeanima, gdje se zagrijavanje u posljednje dvije decenije više nego udvostručilo u poređenju s prosjekom prethodnih 45 godina.

To je dovelo do ekstremnijih vremenskih prilika i ugrozilo zdravlje ljudi i opskrbu hranom.

Generalni sekretar UN-a António Guterres poručio je: „Globalna klima nalazi se u vanrednom stanju. Planeta Zemlja gura se preko svojih granica. Svaki ključni klimatski pokazatelj pokazuje crveni alarm.“

Guterres je pozvao svijet da što brže smanji emisije iz fosilnih goriva kako bi se budući rizici sveli na najmanju moguću mjeru. Međutim, koncentracija ugljendioksida u atmosferi nastavila je rasti.

April – Supertajfun pogodio Mikroneziju, Guam i Saipan

Na vrhuncu intenziteta 12. aprila, tajfun Sinlaku zabilježio je brzinu vjetra od 295 kilometara na sat, približno jednaku brzini japanskog brzog voza Shinkansen.

To je ujedno bila jedna od najvećih brzina vjetra ikada zabilježenih u zapadnom Pacifiku u tako ranom dijelu godine.

Sinlaku je bio i najsmrtonosniji tajfun u posljednjih nekoliko decenija. Odnio je 12 života, ostavio 43.000 ljudi bez električne energije, prisilio stanovništvo na masovnu evakuaciju i uzrokovao štetu od 1,5 milijardi dolara.

Bio je jedna od najsnažnijih oluja 2026. godine, a nadmašio ga je samo supertajfun Champi, koji je u oktobru pogodio Tajvan i Japan.

Maj – Stotine miliona ljudi bile suočene sa smrtonosnim vrućinama u južnoj Aziji

Najmanje 47 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom prijavljeno je u južnoj Aziji, dok su temperature u nekoliko indijskih i bangladeških gradova prešle 45 stepeni Celzijusa.

U južnoj pakistanskoj pokrajini Sindh temperatura je dostigla čak 52 stepena.

Naučnici su upozorili da je klimatska kriza izložila stotine miliona ljudi u južnoj Aziji dužim i smrtonosnijim toplotnim valovima prije sezone monsuna.

Juni – Temperatura okeana dostigla dosad nezabilježene vrijednosti

Grafikoni temperature površine mora od 21. juna počeli su pokazivati nagli rast iznad svih prethodnih rekorda, čime je započeo trend koji se pogoršavao tokom ostatka godine. To je zabrinulo naučnike jer su okeani apsorbovali više od 90 posto viška energije u Zemljinom sistemu. Naučnici su upozorili da bi se kopno i zrak mogli još brže zagrijavati ako mora počnu oslobađati tu toplotu.

To se poklopilo s pojavom najnovijeg fenomena El Niño, koji je potvrđen 2. juna.

Umjesto uobičajenog zimskog snijega i leda, naučnici u bazi Esperanza na poluotoku Trinity na Antarktiku bili su iznenađeni prizorom kiše i zemlje ispred svojih prozora nakon osmodnevnog toplotnog vala.

Temperatura je 6. juna dostigla rekordnih 15 stepeni Celzijusa.

Na drugom kraju planete Arktik je zabilježio najtopliji juni u historiji mjerenja.

Na sibirskom otoku Belij 25. juna izmjereno je 28,3 stepena Celzijusa, što je bila najviša temperatura ikada zabilježena na tako visokoj geografskoj širini u euroazijskom Arktiku.

Neprekidne kiše od maja do juna odnijele su gotovo 100 života u zapadnoj Africi.

Rekordne padavine, koje su dostizale i 140 milimetara u jednom danu, zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem postale su pet puta vjerovatnije i 23 posto intenzivnije.

Poplave i klizišta odnijeli su 59 života u Obali Slonovače, 35 u Gani i pet u Togu.

Juli – Požari gušili Kanadu i Evropu

Gotovo 1.000 šumskih požara zahvatilo je Kanadu, spalivši tri miliona hektara i poslavši dim sve do New Yorka.

Toronto je 15. jula zabilježio najlošiji kvalitet zraka na svijetu zbog dima.

Dim od požara godišnje je uzrokovao smrt oko 4.000 ljudi u Kanadi, gotovo četiri puta više nego početkom ovog stoljeća.

Istovremeno su u Evropi dugotrajne suše stvorile izuzetno povoljne uslove za širenje požara u Grčkoj, Portugalu, Italiji, Norveškoj, Njemačkoj, Španiji i Francuskoj.

Požari su spalili 686.000 hektara u Evropi, dvostruko više od prosjeka u posljednjih 20 godina.

Polovina stanovništva SAD-a bila je pod upozorenjem zbog vrućina uoči proslave Dana nezavisnosti 4. jula.

Vrućine su omele Trumpov Veliki američki državni sajam na National Mallu u Washingtonu i druge događaje.

Prijavljeni su deseci smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, dok su hiljade ljudi ostale bez električne energije.

Najmanje devet utakmica Svjetskog prvenstva odigrano je u potencijalno opasnim uslovima vrućine i vlage, dok su snažne oluje odgodile tri utakmice za više od sat vremena, uključujući susret Meksika i Engleske.

August – Obrušavanje glečera u Nepalu odnijelo najmanje 1.300 života

Zajednice u dolini rijeke Lhende Khola nestale su nakon što se u Himalajima odronila masa stijena i glečerskog leda površine dva kvadratna kilometra, koja se obrušila s visine od 1.400 metara.

To je izazvalo poplavu vode i nanosa.

Više od 5.000 ljudi vodilo se kao nestalo, dok je 8.600 osoba trebala medicinska pomoć.

Naučnici su naveli da su neuobičajeno visoke temperature i dugotrajno propadanje permafrosta zbog klimatske krize bili među vjerovatnim uzrocima katastrofe.

Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska bile su među brojnim zemljama koje su prošle kroz najtoplije ljeto, od juna do augusta, u evropskoj historiji.

Procijenjeno je da su vrućine odnijele 50.000 života u gradovima širom kontinenta.

Dvije trećine tih dodatnih smrtnih slučajeva pripisane su klimatskoj krizi.

Vjerovatno je mnogo više ljudi umrlo u ruralnim područjima.

Kako su se suše širile, Rumunija je bila prisiljena zatvoriti svoju jedinu nuklearnu elektranu jer sistem za hlađenje nije bilo moguće opskrbljivati vodom zbog niskog vodostaja Dunava.

Septembar – Rekordne vrućine i smrtonosne oluje pogodile Aziju

Stotine ljudi izgubile su život, a milioni su evakuisani dok je najnaseljeniji kontinent na svijetu prolazio kroz najtopliji septembar i snažne oluje.

Tajfun Dujuan odnio je najmanje 10 života u Japanu, uz vjetrove brzine 144 kilometra na sat i 832 milimetra kiše u samo 48 sati na otoku Izu Oshima.

Tri osobe poginule su u klizištu na istoku Kine tokom tajfuna Saudel.

Najmanje 102 osobe izgubile su život u Indiji i Nepalu usljed kiša koje su u pojedinim područjima bile devet puta obilnije od uobičajenih.

U poplavama u Bangkoku na Tajlandu poginulo je osam ljudi, a pogođeno je pola miliona stanovnika.

Oktobar – Vlade upozorene da se pripreme za vrhunac El Niña

Agencija UN-a za pomoć u katastrofama pozvala je zemlje da se pripreme za nezapamćeno snažan El Niño, opisan kao „razorna kugla“, čiji se vrhunac očekivao krajem godine.

Britanske vlasti savjetovale su domaćinstvima da osiguraju zalihe osnovnih potrepština za nekoliko dana.

Klimatski naučnici predvidjeli su da bi više od 450.000 ljudi širom svijeta moglo umrijeti do februara zbog dodatnih vrućina koje je trebao donijeti snažni El Niño.

Demonstranti u Jakarti protestovali su zbog najgore sezone požara u Indoneziji u posljednjih deset godina.

Požari su zahvatili gotovo dva miliona hektara šuma, više nego dvostruko veću površinu nego prethodne godine.

Procijenjeno je da je gusti dim samo tokom jednog mjeseca uzrokovao smrt 3.560 ljudi.

Nakon najobilnijih oktobarskih padavina u posljednjih 76 godina, čileanska vlada proglasila je područje Las Condes u Santiagu zonom katastrofe.

Više od 1.000 ljudi evakuisano je iz svojih domova, a neki su spašavani helikopterima.

Višemjesečna suša dovela je neke od najvećih svjetskih rijeka, uključujući Rio Negro, Madeiru i Tapajós, blizu rekordno niskih vodostaja.

To je ograničilo riječni transport osnovnih potrepština.

Istovremeno je došlo do naglog porasta broja požara u centralnom i istočnom dijelu Amazona.

Požari su oslobodili toliko dima da je grad Manaus 12. oktobra zabilježio drugi najlošiji kvalitet zraka na svijetu.

Novembar – Predviđeno da će 2026. biti jedna od najtoplijih godina u historiji

Globalne temperature izjednačile su apsolutni rekord od 2,04 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, postavljen 2023. godine.

Predviđeno je da će 2026. biti jedna od četiri najtoplije godine u historiji, zajedno s 2023., 2024. i 2025. godinom.

Temperature površine mora bile su toliko visoke da je klimatski naučnik Eliot Jacobson procijenio kako su izgledi za tako veliko odstupanje od prosjeka bili jedan prema 33 biliona.

Istovremeno je koncentracija ugljendioksida u atmosferi dostigla nivo koji nije bio zabilježen dva miliona godina.

S pozitivne strane, očekivalo se da će globalne emisije iz fosilnih goriva te godine pasti zahvaljujući smanjenju upotrebe nafte i plina zbog visokih cijena nakon američko-izraelskog napada na Iran, kao i sve jeftinijim obnovljivim izvorima energije.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.