Od Mjanmara do Gaze: Historijska odluka Međunarodnog suda pravde otvara novo poglavlje

Od Mjanmara do Gaze: Historijska odluka Međunarodnog suda pravde otvara novo poglavlje
(Izvor: EPA/Stringer)

Historijska presuda Međunarodnog suda pravde (ICJ), kojom je utvrđeno da je Mjanmar počinio genocid nad muslimanskom manjinom Rohinja, izazvala je podijeljene reakcije međunarodne zajednice. Dok su Evropska unija, Velika Britanija i Ujedinjene nacije pozdravile odluku kao važan korak u borbi protiv nekažnjivosti, Sjedinjene Američke Države reagovale su oprezno, a Kina upozorila na moguće prekoračenje sudskih ovlaštenja.

Presuda donesena u četvrtak predstavlja prekretnicu u međunarodnom pravu, budući da je Međunarodni sud pravde sa sjedištem u Hagu prvi put utvrdio odgovornost jedne države za genocid.

Odluka bi mogla imati dalekosežne posljedice i za druge postupke koji se vode pred ovim sudom, uključujući tužbu Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog navodnog kršenja Konvencije o genocidu tokom rata u Pojasu Gaze.

Različite reakcije svjetskih sila istovremeno su pokazale duboke podjele u međunarodnoj zajednici kada je riječ o ulozi ICJ-a i drugih međunarodnih pravosudnih institucija.

Kina upozorava na prekoračenje nadležnosti Suda

Kina, koja je među rijetkim utjecajnim državama nastavila pružati međunarodnu podršku vojnim vlastima Mjanmara nakon njihovog preuzimanja vlasti prije pet godina, izrazila je zabrinutost zbog načina na koji je Međunarodni sud pravde postupao u ovom predmetu.

Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun izjavio je na konferenciji za novinare da Peking ima primjedbe na određene aspekte presude, posebno kada je riječ o nadležnostima Suda i tumačenju međunarodnog prava. Kina smatra da pitanja poput prekoračenja nadležnosti i proširenog tumačenja nisu pogodna za rješavanje sporova - rekao je Guo, odgovarajući na novinarsko pitanje o presudi.

Dodao je da bi međunarodna zajednica trebala zajednički raditi na rješavanju problema, uz nastojanje da se izbjegne njegovo dodatno usložnjavanje. Kineska reakcija dolazi u kontekstu dugogodišnje političke i diplomatske podrške koju Peking pruža vlastima Mjanmara.

Za razliku od Kine, zapadne države uglavnom su prekinule političke veze s vojnim režimom nakon državnog udara 2021. godine, kojim je svrgnuta civilna vlada.

Vlasti Mjanmara odbacuju presudu kao nepravednu

Vlasti Mjanmara u petak su odbacile odluku Međunarodnog suda pravde, ocijenivši je nepravednom. Glasnogovornica predsjednika Khaing Khaing Soe izjavila je na konferenciji za novinare u glavnom gradu Naypyidawu da presuda nije donesena jednoglasno, ukazujući na činjenicu da je devet sudija glasalo za odluku, dok je šest bilo protiv. "Kada pogledamo rezultat, nisu se svih 15 sudija složili s odlukom. Dakle, ona nije donesena jednoglasno. Rekla bih da to nije pravedno", izjavila je Khaing Khaing Soe.

Vojne vlasti Mjanmara godinama negiraju da su njihove snage počinile genocid nad Rohinjama.

Prema njihovom tumačenju, vojne operacije u saveznoj državi Rakhine bile su usmjerene protiv naoružane pobunjeničke grupe Rohinja, koja je prethodno izvela napade na sigurnosne snage. Međunarodni sud pravde, međutim, odbacio je argumente Mjanmara da su vojne operacije prvenstveno predstavljale protuterorističke akcije.

Sudije nisu prihvatile ni tvrdnju da su postupci vojske bili usmjereni isključivo na kažnjavanje ili prisilno raseljavanje stanovništva, bez namjere počinjenja genocida.

Washington proučava presudu i upozorava na politizaciju Suda

Sjedinjene Američke Države zauzele su oprezniji stav prema presudi. Američki State Department saopćio je u četvrtak da Washington proučava odluku Međunarodnog suda pravde, istovremeno naglašavajući potrebu da se izbjegne politizacija ove međunarodne pravosudne institucije.

Administracija predsjednika Donalda Trumpa posljednjih mjeseci pokazuje izrazito kritičan odnos prema pojedinim međunarodnim pravosudnim tijelima, posebno Međunarodnom krivičnom sudu (ICC). Trumpova administracija najavila je mjere usmjerene protiv ICC-a, uključujući nastojanja da ograniči njegovo djelovanje, ali do sada nije direktno dovela u pitanje legitimitet Međunarodnog suda pravde.

Uprkos opreznoj reakciji na presudu, State Department ponovio je podršku stanovništvu Mjanmara i izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog nastavka kršenja ljudskih prava. Američke vlasti posebno su istakle položaj muslimana Rohinja i pripadnika drugih manjinskih zajednica.

Washington je također podsjetio da su Sjedinjene Američke Države najveći pojedinačni humanitarni donator u odgovoru na izbjegličku krizu Rohinja.

Evropska unija: Poštivanje presuda ICJ-a nije stvar izbora

Za razliku od suzdržanog stava Washingtona i kritika iz Pekinga, Evropska unija snažno je podržala presudu, ocijenivši je historijskom odlukom za međunarodnu pravdu. U saopćenju objavljenom u Bruxellesu EU je pozvala vlasti Mjanmara da bez odgađanja u potpunosti provedu presudu Međunarodnog suda pravde."Poštivanje odluka Međunarodnog suda pravde nije stvar izbora, već obaveza prema međunarodnom pravu", poručeno je iz Evropske unije.

Glasnogovornik EU naglasio je da Unija izuzetno cijeni rad ICJ-a i ostaje čvrsto opredijeljena za podršku njegovoj ulozi u mirnom rješavanju međunarodnih sporova i očuvanju vladavine prava.

U saopćenju se posebno podsjeća na patnje kojima je narod Rohinja bio izložen tokom proteklih godina. "Rohinje su pretrpjele ogromnu patnju, uključujući raseljavanje i nasilje, i njihova sudbina ne smije biti zaboravljena. Ova historijska presuda naglašava neophodnost pravde za žrtve i poštivanja međunarodnog prava", navodi se u reakciji Evropske unije.

Guterres: Strašni zločini ne smiju ostati nekažnjeni

Presudu je pozdravio i generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres, koji je ocijenio da odluka predstavlja važnu potvrdu značaja međunarodnog pravosuđa. Prema njegovim riječima, presuda pokazuje da odgovornost za najteže zločine mora biti utvrđena i da njihovi počinioci ne smiju uživati nekažnjivost.

Guterres je odluku opisao kao demonstraciju međunarodne pravde i potvrdu da nekažnjivost za tako strašna djela ne može biti prihvaćena. Velika Britanija također je ponovila punu podršku Međunarodnom sudu pravde i međunarodnom pravnom poretku.

London je protjerao vojnog atašea Mjanmara i pozvao na dodatne mjere kojima bi se osiguralo da presuda pošalje jasnu poruku da se zločini poput genocida ne mogu počiniti bez posljedica.

Australija je, s druge strane, pozvala Mjanmar da u potpunosti poštuje presudu i ispuni svoje obaveze prema međunarodnom pravu.

Vojna operacija iz 2017. dovela do masovnih ubistava i progona

Presuda Međunarodnog suda pravde rezultat je dugogodišnjeg pravnog procesa pokrenutog nakon događaja iz augusta 2017. godine. Tada je vojska Mjanmara započela veliku operaciju u saveznoj državi Rakhine, koju je nazvala operacijom čišćenja, navodeći da predstavlja odgovor na napade naoružane pobunjeničke grupe Rohinja.

Međutim, ubrzo nakon početka operacije pojavili su se brojni izvještaji o masovnim ubistvima, silovanjima i drugim oblicima seksualnog nasilja koje su, prema svjedočenjima preživjelih i nalazima istražitelja, počinili pripadnici sigurnosnih snaga. Zabilježeno je i spaljivanje hiljada kuća i čitavih naselja, zbog čega je veliki broj Rohinja bio prisiljen napustiti svoje domove.

Tokom sudskog postupka razmatrano je jesu li takve aktivnosti predstavljale isključivo vojne i sigurnosne operacije ili su bile dio šire namjere uništenja pripadnika ove manjinske zajednice.

Prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine, za utvrđivanje genocida neophodno je dokazati postojanje namjere da se određena nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa uništi u cijelosti ili djelimično.

Sud je u ovom predmetu zaključio da su ispunjeni uslovi za utvrđivanje odgovornosti Mjanmara za genocid nad Rohinjama.

Bivši vojni vođa suočava se s postupkom pred drugim međunarodnim sudom

Min Aung Hlaing, koji je predvodio vojsku Mjanmara tokom napada 2016. i 2017. godine, suočava se i s postupkom pred Međunarodnim krivičnim sudom. Protiv njega je izdat nalog za hapšenje zbog navodnih zločina protiv čovječnosti.

Za razliku od Međunarodnog suda pravde, koji odlučuje o odgovornosti država, Međunarodni krivični sud vodi postupke protiv pojedinaca osumnjičenih za najteže međunarodne zločine. Min Aung Hlaing je 2021. godine predvodio vojni udar kojim je svrgnuta izabrana vlada Aung San Suu Kyi.

Državni udar izazvao je dugotrajan građanski rat u kojem su poginule desetine hiljada ljudi, a zemlja je zapala u duboku političku, sigurnosnu i humanitarnu krizu.

Bivši general postavljen je za civilnog predsjednika u aprilu ove godine, nakon izbora čiji su legitimitet i vjerodostojnost široko osporavani.

Oko 1,2 miliona Rohinja živi u izbjegličkim kampovima u Bangladešu

Posljedice progona Rohinja i danas su vidljive u susjednom Bangladešu, gdje se nalazi približno 1,2 miliona izbjeglica iz Mjanmara. Većina njih smještena je u prenapučenim izbjegličkim kampovima na području Cox's Bazara.

Životni uslovi u tim kampovima izuzetno su teški, a stanovnici se suočavaju s brojnim zdravstvenim i sigurnosnim rizicima. Među najvećim problemima su česti požari, širenje zaraznih bolesti, klizišta tokom monsunskih kiša, nedostatak odgovarajućih sanitarnih uslova i stroga ograničenja pristupa tržištu rada.

Takve okolnosti dodatno otežavaju svakodnevni život izbjeglica, koje godinama čekaju mogućnost sigurnog povratka u Mjanmar. Presuda ICJ-a zato ima poseban značaj za preživjele i porodice žrtava, iako sama po sebi ne donosi neposredno rješenje njihove humanitarne situacije.

Presuda bi mogla utjecati i na postupak protiv Izraela

Historijska odluka Međunarodnog suda pravde privukla je posebnu pažnju i zbog drugih predmeta u kojima se razmatraju navodi o genocidu. Jedan od najznačajnijih odnosi se na postupak koji je Južnoafrička Republika pokrenula protiv Izraela, optužujući ga za kršenje Konvencije o genocidu tokom vojne ofanzive u Pojasu Gaze.

Izrael odlučno odbacuje te optužbe.

Postupak je još u toku, a očekuje se da će do njegovog okončanja proći više godina. Međunarodni sud pravde je u januaru 2024. godine, u okviru privremenih mjera, naložio Izraelu da poduzme mjere kako bi spriječio djela genocida nad Palestincima u Gazi.

Ta odluka nije predstavljala konačno utvrđivanje odgovornosti Izraela za genocid.

Presuda protiv Mjanmara sada bi mogla dobiti poseban značaj kao pravni presedan u tumačenju Konvencije o genocidu, naročito u pogledu dokazivanja namjere da se određena zaštićena grupa uništi u cijelosti ili djelimično. Pred Međunarodnim sudom pravde vodi se i postupak koji je Ukrajina pokrenula protiv Rusije.

Nedugo nakon početka ruske invazije u februaru 2022. godine, Kijev je optužio Moskvu da je izmišljala tvrdnje o genocidu nad stanovništvom u Ukrajini kako bi opravdala vojni napad.

Presude su obavezujuće, ali Sud nema vlastite mehanizme prisile

Iako Međunarodni sud pravde nema vlastite mehanizme kojima bi mogao neposredno prisiliti države da provedu njegove odluke, presude ovog suda pravno su obavezujuće za države na koje se odnose. One istovremeno imaju značajnu diplomatsku i političku težinu te mogu utjecati na buduće međunarodne mjere, uključujući sankcije i druge oblike pritiska.

Upravo zbog toga odluka o odgovornosti Mjanmara za genocid nad Rohinjama ima značaj koji nadilazi granice te države.

Prvi put u historiji Međunarodni sud pravde utvrdio je da je jedna država odgovorna za genocid, čime je otvoreno novo poglavlje u primjeni Konvencije iz 1948. godine.

Dok Evropska unija, Ujedinjene nacije i dio zapadnih država u presudi vide važnu pobjedu međunarodnog prava, reakcije Kine, Mjanmara i oprezan stav Sjedinjenih Američkih Država pokazuju da će njeno provođenje i šire posljedice ostati predmet ozbiljnih međunarodnih neslaganja.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

Mijanmar Rohingya presuda