Mentalno zdravlje nije samo dijagnoza: Zašto je važno čuti korisnike?

videoprilog Daliborke Popović (Federacija danas)

U Tuzli je održan okrugli sto posvećen zaštiti mentalnog zdravlja i uključivanju osoba s psihosocijalnim invaliditetom i poteškoćama mentalnog zdravlja u donošenje odluka koje ih se neposredno tiču. Potresni prizori postupanja prema štićenicima psihijatrijskih ustanova u Zagrebu i Zenici ponovo su otvorili pitanje njihovih prava, dostojanstva i mogućnosti da aktivno učestvuju u procesima liječenja i oblikovanju usluga podrške.

Glas korisnika mora se čuti

Koliko se glas osoba s poteškoćama mentalnog zdravlja čuje u službama koje im pružaju podršku? Imaju li priliku učestvovati u odlukama o vlastitom liječenju, ali i u oblikovanju usluga koje koriste? Odgovore na ova pitanja nastojali su ponuditi učesnici okruglog stola, posebno u svjetlu nemilih događaja u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini, o kojima se posljednjih dana govori u javnosti.

„Važno je da ljudi, profesionalci iz oblasti mentalnog zdravlja i predstavnici vlasti shvate da smo i mi ljudi s vlastitim iskustvom. Želimo da slušaju naše prijedloge i sugestije jer mi najbolje znamo šta nam je potrebno, posebno nakon događaja koji su se dešavali u susjedstvu i kod nas“, kazao je Vahid Đulović, predsjednik Udruženja za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji TK Fenix.

Osobe s vlastitim iskustvom mogu ukazati na potrebe i prepreke koje nisu uvijek vidljive iz ugla institucija. Među tim preprekama je i ambijent u psihijatrijskim ustanovama, koji, prema iskustvima korisnika, ne bi trebao ostavljati dojam mjesta kontrole i izolacije.

„Naša klinika me asocira na vojsku. Uvijek postoji taj osjećaj. Nedostaje pristupačnosti i ambijenta koji bi pokazao da je riječ o zdravstvenoj ustanovi namijenjenoj rehabilitaciji i što bržem povratku u zajednicu“, istakao je Đulović.

Iskustvo korisnika dio liječenja

Šta znači liječenje, kako ga doživljavaju i kako je živjeti s poteškoćama mentalnog zdravlja najbolje znaju sami korisnici usluga. Zbog toga je u procesu tretmana i liječenja važno prepoznati i uvažiti njihova iskustvena znanja, koja mogu dopuniti stručne procjene zdravstvenih radnika.

„Ono što mi kao profesionalci znamo jeste procijeniti simptome, kliničku sliku i funkcionalne kapacitete osobe. Međutim, ne znamo kako osoba nešto doživljava. Ne možemo znati šta joj pomaže, a šta ne“, pojasnila je prof. emeritus Esmina Avdibegović, neuropsihijatrica.

Stigma i dalje velika prepreka

Jedan od problema s kojima se osobe s poteškoćama mentalnog zdravlja i dalje suočavaju jeste stigma. Stručnjaci ističu da je važno stvarati prostor za otvoren razgovor o mentalnom zdravlju i razbijanje predrasuda, a taj proces mora početi u porodici, školi i radnom okruženju.

„Pitanje mentalnog zdravlja nije samo pitanje osobe i njene dijagnoze. To je i pitanje prostora u kojem živi i radi, kao i rane detekcije problema. Stigma se razbija u školi, porodici, ali i otvorenim razgovorom na javnim događajima. Razbija se i porukom: Ja sam dobro bez obzira na svoju dijagnozu“, naglasila je Maida Mulić, šefica Službe za preventivno-promotivnu zdravstvenu zaštitu u Zavodu za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona.

Jedan od zaključaka okruglog stola jeste da se sistem zaštite mentalnog zdravlja mora graditi zajedno s korisnicima usluga. Također, potrebno je mijenjati kulturu institucija i organizacija, u kojima još dominiraju kontrola i moć, te je zamijeniti kulturom dostojanstva i odgovornosti.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

mentalno zdravlje zaštita mentalnog zdravlja prava pacijenata psihosocijalni invaliditet stigma psihijatrijske ustanove liječenje Tuzla