Međunarodni sud pravde ove sedmice odlučuje je li Mijanmar počinio genocid nad Rohinjama

Najviši sud Ujedinjenih nacija ove sedmice donijet će presudu o tome je li Mijanmar počinio genocid nad manjinskom zajednicom Rohinja, u historijskom postupku koji će postaviti važan standard za tumačenje najtežih međunarodnih zločina u 21. stoljeću.

Pomno praćena presuda mogla bi postati jedan od najznačajnijih trenutaka u međunarodnom pravu od završetka Drugog svjetskog rata.

Presuda će imati značaj i za odvojeni, međunarodno praćeni postupak protiv Izraela zbog optužbi za genocid.

Gotovo deset godina nakon što je vojna kampanja prisilila stotine hiljada muslimanskih Rohinja da pobjegnu preko granice, Međunarodni sud pravde u Hagu donijet će presudu u četvrtak ujutro.

Historijska presuda nakon sedam godina razmatranja

"Presuda Međunarodnog suda pravde bit će historijska za preživjele Rohinje i njihove porodice širom svijeta", izjavila je Yanghee Lee, bivša istražiteljica Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Mijanmaru.

"Međunarodna zajednica nije uspjela spriječiti zločine mijanmarske vojske nad Rohinjama prije devet godina. Mora iskoristiti ovu priliku da konačno osigura pravdu za Rohinje i počne se suočavati s tim propustima."

Sudije ICJ-a sedam godina razmatrale su optužbe Gambije, države s većinski muslimanskim stanovništvom, da je progon Rohinja u Mijanmaru predstavljao kršenje Konvencije Ujedinjenih nacija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine.

Jedno od ključnih pitanja u ranijim postupcima bilo je kako dokazati "namjeru" kod zločina koji se definira kao djelovanje počinjeno s "namjerom da se potpuno ili djelimično uništi" neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa.

Seksualno nasilje kao mogući dokaz genocidne namjere

Antonia Mulvey, osnivačica organizacije Legal Action Worldwide (LAW), koja zastupa stotine preživjelih Rohinja, izjavila je da je "oprezno optimistična" da će sud Mijanmar smatrati u potpunosti odgovornim.

Prema njenim riječima, postupci vlasti pokazivali su "obrasce ponašanja" koji ukazuju na jasne pokušaje uništenja te zajednice.

"Napadi na sela odvijali su se na isti način. Napadali bi civile, palili sela, razdvajali muškarce i žene, činili seksualno nasilje, a zatim bi nastavili ubijati ljude dok su bježali", rekla je.

U dva ranija postupka pred ICJ-em, koji su se odnosili na zločine na Balkanu, nije utvrđena direktna odgovornost država za počinjenje genocida, iako je Srbija proglašena pravno odgovornom za neuspjeh u zaustavljanju genocida u Srebrenici.

Mulvey je istaknula da će važan dio predstojeće presude biti način na koji sud tretira silovanje i seksualno nasilje kao djela genocida.

Njen tim prikupio je svjedočenja o teškim oblicima seksualnog nasilja i zlostavljanja žena, za koje smatra da ukazuju na namjeru trajnog obilježavanja žrtava i sprečavanja reprodukcije.

"Da, smatramo da je seksualno nasilje ključni dio dokazivanja namjere uništenja grupe", dodala je.

Prema njenim riječima, ekstremni oblici nasilja nad civilima ukazuju na namjeru uništenja zajednice.

Svjedočenja preživjelih pred sudom u Hagu

U januaru je Međunarodni sud pravde održao sjednice zatvorene za javnost kako bi direktno saslušao preživjele Rohinje koji su doputovali iz izbjegličkih kampova u Bangladešu.

Prema organizaciji LAW, svjedoci su govorili o ubistvima članova porodica, napadima na djecu i masovnim grobnicama.

Tokom rasprave, gambijski ministar pravde Dawda Jallow poručio je sudu da se ovaj slučaj ne odnosi na "apstraktna pitanja međunarodnog prava".

"Riječ je o stvarnim ljudima, stvarnim pričama i stvarnoj grupi ljudskih bića", rekao je Jallow.

"To su Rohinje iz Mijanmara. Oni su bili meta pokušaja uništenja."

Mijanmar, koji negira da je počinio genocid, tvrdi da su njegove vojne operacije bile usmjerene protiv pobunjenika.

Decenije diskriminacije i vojna operacija 2017. godine

Rohinjama je decenijama uskraćivano državljanstvo i bili su izloženi sve većoj diskriminaciji, u okolnostima međuetničkog nasilja s budističkim stanovništvom u zapadnoj saveznoj državi Rakhine.

Kriza je dostigla vrhunac nakon što je jedna militantna grupa Rohinja tokom ljeta 2017. izvela gerilske napade. Vojska Mijanmara odgovorila je opsežnim operacijama koje je nazivala "operacijama čišćenja".

Izbjeglice koje su 2017. pobjegle u Bangladeš ispričale su za Guardian o masakru u selu Tula Toli, gdje su preživjeli opisali sistematska ubistva civila, uključujući djecu.

Satelitski snimci kasnije su pokazali da je selo Tula Toli uništeno.

Ta svjedočenja, zajedno s desetinama drugih prikupljenih tokom godina, korištena su za izgradnju slučaja o genocidu.

Presuda bi mogla povećati pritisak na rukovodstvo Mijanmara

Presuda kojom bi bilo utvrđeno da je Mijanmar počinio genocid dodatno bi povećala međunarodni pritisak na njegovog lidera Min Aung Hlainga.

On je predvodio vojsku tokom napada 2016. i 2017. godine, a kasnije je, državnim udarom 2021, svrgnuo izabranu vladu Aung San Suu Kyi, što je izazvalo građanski rat u kojem su poginule desetine hiljada ljudi.

Bivši general predmet je i odvojene istrage Međunarodnog krivičnog suda (ICC), koji procesuira pojedince, za razliku od ICJ-a koji odlučuje o odgovornosti država. Istraga se odnosi na navodne zločine protiv čovječnosti.

U aprilu je postavljen za civilnog predsjednika nakon izbora koji su naširoko osuđeni kao lažni, a od tada pokušava obnoviti diplomatske odnose.

Odluka bi mogla utjecati i na postupak protiv Izraela

Za mnoge posmatrače odluka ICJ-a imat će značaj daleko izvan Mijanmara, jer bi mogla pružiti najjasniji pokazatelj načina na koji će sudije procjenjivati značajan postupak koji je Južnoafrička Republika pokrenula protiv Izraela zbog njegove vojne kampanje u Gazi.

Dva slučaja imaju određene sličnosti, uključujući optužbe da je snažna vojska ciljala određenu etničku grupu, iako Izrael uživa znatno snažniju diplomatsku podršku Sjedinjenih Američkih Država.

Presuda dolazi u trenutku kada Washington pojačava pritisak na međunarodne institucije za zaštitu ljudskih prava, uključujući uvođenje sankcija Međunarodnom krivičnom sudu.

SAD već službeno smatraju da je nad Rohinjama počinjen genocid, na osnovu odluke administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena.

Međutim, ambasador administracije Donalda Trumpa pri UN-u Mike Waltz upozorio je da se ICJ-u "ne smije dozvoliti" da uspostavi standard za genocid koji bi se mogao primijeniti protiv "savezničkih vojnika", što je izjava značajna i za izraelske vojne snage.

Više od milion Rohinja i dalje živi u Bangladešu

Zagovornici postupka protiv Mijanmara smatraju da bi presuda trebala obavezati države da blokiraju isporuke oružja i avionskog goriva toj zemlji.

Iako sud nema vlastite mehanizme za provođenje odluka, njegove presude ranije su bile poštovane, a Vijeće sigurnosti UN-a moglo bi osigurati njihovu provedbu.

Ipak, podjele među članicama Vijeća, posebno između SAD-a i Kine, čine takav razvoj događaja malo vjerovatnim.

Više od milion Rohinja i dalje živi u Bangladešu, u najvećem izbjegličkom naselju na svijetu. Procjenjuje se da ih je u Mijanmaru ostalo manje od 600.000.

Jedan raseljeni Rohinja koji živi u Mijanmaru rekao je za Guardian da se nada kako će presuda "pomoći da se okončaju decenije progona i diskriminacije".

"Ne tražimo samo saosjećanje", rekao je.

"Tražimo pravdu, priznanje, jednaka prava i budućnost u kojoj naša djeca mogu živjeti sigurno i dostojanstveno u vlastitoj domovini", prenosi The Guardian.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.