Lagumdžija u UN-u upozorio na veličanje Mladića: Beograd nije mjesto za hašku arhivu

Generalna skupština Ujedinjenih naroda raspravljala je o radu i budućnosti Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, nasljednika Haškog tribunala. U fokusu su očuvanje sudske arhive, pristup dokumentaciji i dokazima o ratnim zločinima te prijenos preostalih nadležnosti na nacionalne institucije. Srbija je zatražila da preuzme arhivsku građu, ali i izvršavanje kazni osuđenih za ratne zločine. Takav zahtjev izazvao je protivljenje Bosne i Hercegovine.

Lagumdžija upozorio na veličanje Mladića

Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima Zlatko Lagumdžija podsjetio je na pravosnažne presude Haškog tribunala, kritizirajući odnos aktuelnog srbijanskog rukovodstva prema Ratku Mladiću, osuđenom za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

„Mladić se naposljetku suočio s pravdom u Hagu, gdje ga je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, uključujući njegovu odgovornost za genocid u Srebrenici i zločine počinjene tokom opsade Sarajeva. A sada aktuelno rukovodstvo Srbije odlučuje da ga proglasi herojem, i to ni manje ni više nego ratnim herojem. To je osoba koju slave, za kojom žale i koju veličaju. Tako pokazuju saosjećanje i spremnost da se suoče s prošlošću, iskupe za počinjena djela i prihvate odgovornost. Tako grade povjerenje u regionu i promoviraju pomirenje“, kazao je Lagumdžija.

Govoreći o mogućnosti da Beograd bude domaćin arhiva Haškog tribunala, Lagumdžija je takvu ideju ocijenio apsurdnom.

Srbija i Hrvatska nude preuzimanje arhive

A Srbija je tražila uravo to - da arhivska građa bude pohranjena u Beogradu.

„Beograd, kao glavni grad bivše Jugoslavije, bio bi prirodno mjesto za njeno trajno pohranjivanje“, poručio je predstavnik Srbije.

I Hrvatska je ponudila da preuzme hašku arhivu, naglašavajući važnost njenog očuvanja u borbi protiv historijskog revizionizma.

„Hrvatska ponovo potvrđuje svoju spremnost da preuzme odgovornost za očuvanje arhiva Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. U Hrvatskoj su već dostupni odgovarajući prostori koji ispunjavaju sve potrebne tehničke, sigurnosne i operativne zahtjeve“, izjavio je predstavnik Hrvatske.

Polemika o genocidu u Srebrenici

Rasprava je potom prerasla u polemiku između predstavnika Srbije i Bosne i Hercegovine o odgovornosti za ratne zločine i pravosnažno utvrđenom genocidu u Srebrenici.

Predstavnik Srbije ustvrdio je da zločini nad Srbima u Podrinju tokom 1992. i 1993. godine nisu adekvatno procesuirani, a istovremeno je doveo u pitanje pravnu kvalifikaciju zločina u Srebrenici.

„U Podrinju, u Srebrenici, tokom 1992. i 1993. godine počinjeni su teški zločini nad Srbima. Za te zločine niko nije optužen. Jednostrana pravda nije pravda. A kada je riječ o Srebrenici, počinjen je težak zločin, ali je upitno je li se radilo o genocidu. Čak ni sve sudije nisu imale isto mišljenje o tome“, kazao je predstavnik Srbije.

Lagumdžija je odgovorio da genocid u Srebrenici nije pitanje mišljenja niti predmet političkih rasprava, nego pravno utvrđena činjenica.

„Genocid u Srebrenici nije pitanje mišljenja niti predmet političkih rasprava. To je pravno utvrđena činjenica, a negiranje takve činjenice naziva se negiranjem genocida i negiranjem istine“, poručio je ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima.

"Genocid u Srebrenici nije pitanje političkog mišljenja"

Predstavnik Srbije potom je osporio odgovornost države za događaje u Srebrenici, pozivajući se na presudu Međunarodnog suda pravde.

„Kada je rekao da je Međunarodni sud pravde utvrdio odgovornost Republike Srbije, želio bih vidjeti dio presude u kojem je opisan stav Srbije prema padu Srebrenice. Koje su činjenice? Ako pročitate presudu, nećete pronaći ništa o događajima u Srebrenici, već samo pravne kvalifikacije preuzete od Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Međutim, Srbija kao država nije odgovorna za te događaje“, izjavio je predstavnik Srbije.

Lagumdžija je odbacio pokušaje osporavanja historijskih i sudski utvrđenih činjenica.

„Možete pokušavati prekrajati historijske i sudski utvrđene činjenice dok ne poplavite u licu, ili koliko god dugo to želite raditi. Ali činjenice ostaju činjenice, one su dobro poznate i svima lako dostupne“, kazao je Lagumdžija.

Međunarodni sud pravde je još 2007. godine utvrdio da je Srbija prekršila obavezu sprečavanja genocida u Srebrenici i kažnjavanja počinilaca. O budućnosti haške arhive, koja čuva dokaze o počinjenim zločinima i sudski utvrđene činjenice, konačna odluka tek treba biti donesena.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.