31 godina od parafiranja Dejtonskog sporazuma: Neiskorištene mogućnosti za BiH
Godišnjica je parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Taj dan se kao neradni obilježava u Republici Srpskoj, a osim toga, malo šta svjedoči o tome da se prije trideset i jedne godine dogodio historijski trenutak za našu zemlju. Jednu od rijetkih panel-diskusija tim povodom organizovala je Bosanska akademija nauka i umjetnosti Kulin ban, raspravljajući o konstruktivnim, ali neiskorištenim mogućnostima Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"Prije nekih sat vremena razgovarao sam u Dejtonu sa sekretarom Christopherom. Obavijestio me da su predsjednici Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije postigli mirovni sporazum kojim se okončava rat u Bosni i Hercegovini", izjavio je Bill Clinton.
Ove riječi označile su kraj troipogodišnjeg krvoprolića i neizvjesnosti te otvorile put miru. Nakon trosedmičnih pregovora u Dejtonu, sporazum su parafirali tadašnji predsjednik Republike BiH Alija Izetbegović, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević. Mirovni sporazum zvanično je potpisan 14. decembra u Parizu.
Nakon potpisivanja, prvi i najvažniji cilj Dejtonskog sporazuma – zaustavljanje rata i uspostavljanje mira – ubrzo je ostvaren. Drugi, izgradnja funkcionalne države, i danas je nedovršen. U BiH su tada, na slovu Dejtona, formirana dva entiteta, u kojima suštinski, iako ne i eksplicitno navedeno, žive tri konstitutivna naroda i ostali. Danas, na isto toliko interesa, država je rasklopljena. Ustavno uređenje, umjesto temelja njenog razvoja, postalo je uporište blokada.
"On je dao prava, međutim, nije obezbijedio efikasnu zaštitu i zato imamo stalne diskriminacije, zato imamo nefunkcionalnost države. U državi Bosni i Hercegovini se ne može kvalitetno upravljati, a šta to znači? Ne mogu se ostvariti ciljevi države. Vidimo i od samog donošenja odluka u Vijeću ministara", argumentira prof. dr. Ferid Otajagić.
Ipak, osim kritika postojećeg uređenja, postoje i tumačenja da sam Dejtonski sporazum nudi mogućnosti za jačanje državnih institucija koje do sada nisu iskorištene. Akademici posebno ukazuju na odredbu o dodatnim nadležnostima, u kojoj vide prostor za proširenje nadležnosti države, bez potrebe za saglasnošću entiteta, ali uz djelovanje visokog predstavnika.
"Ova odredba data je u formi odredbe koja zahtijeva pravno tumačenje, znači, ona se ne može automatski primijeniti, neko mora da protumači šta je to što je Bosni potrebno", ističe akademik Suad Kurtćehajić.
"Šta je to potrebno da se očuva teritorijalni integritet, međunarodna nezavisnost, međunarodnopravni subjektivitet, da se očuva politička nezavisnost, ono što je ključno, da se mogu formirati one dodatne institucije koje mogu to osigurati, ko može formirati te institucije koje nisu date Ustavom, upravo visoki predstavnik", dodaje doc. dr. Berina Beširović.
Zbog čega ovakva mogućnost jačanja državnih institucija do sada nije iskorištena? Odgovor vjerovatno leži u nedostatku političke volje. Iste one koje nema ni za promjenu ustavnog uređenja. Pa tako Dejtonski mirovni sporazum ostaje samo mirovni, iako je trebao biti osnov za nadogradnju.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.