"Imamo novu ulogu": Gradonačelnici širom svijeta sve više preuzimaju najveće društvene izazove

U Budimpešti, to je bio poziv da se ignoriše zabrana mađarske vlade na Paradu ponosa, što je gradonačelnika Gergelya Karácsonyja dovelo u središte pažnje. U Barseloni, to je bio hrabar plan da se grad – jedan od najposjećenijih u Evropi – oslobodi turističkih stanova do kraja 2028. godine. A u Parizu, to je bila drastična transformacija koja je uključivala mogućnost kupanja u Seni i pretvaranje zagušenih riječnih obala u područja prilagođena pješacima, opisuje The Guardian.

Ovi potezi gradonačelnika – i globalna rasprava koju su izazvali – sugerišu kako je u velikom dijelu svijeta uloga gradonačelnika preoblikovana. Nestale su stereotipne ceremonije presijecanja vrpci i prisilni društveni događaji; umjesto toga, gradonačelnici sve više stoje na prvoj liniji rješavanja nekih od najtežih društvenih izazova.

„Mislim da su gradonačelnici širom svijeta počeli shvatati da imamo novu ulogu, koju ranije nije bilo“, rekao je Jaume Collboni, gradonačelnik Barselone. „Shvatili smo da globalni problemi s kojima se svi suočavamo zahtijevaju lokalna rješenja.“

Stambena kriza i lokalna rješenja

Kada je preuzeo Barselonu 2023. godine, Collboni je primijetio da se jedno pitanje stalno ponavlja u razgovorima s drugim gradonačelnicima: sve veći troškovi stanovanja. Ova zapažanja brzo su prerasla u Gradonačelnici za pristupačno stanovanje, savez 17 gradonačelnika širom kontinenta koji traže rješenja za krizu stanovanja.

„Mi smo oni koji svakodnevno djelujemo u životima građana“, rekao je Collboni. „Stoga nije iznenađujuće da mi prvi govorimo da stvari ne mogu ići ovako dalje.“

Globalna vidljivost i politički pritisci

Od Zohrana Mamdanija do Sadiqa Khana, sve veći globalni profil gradonačelnika doveo je do pojačanog nadzora nad njihovim djelovanjem, a neke je doveo i u žarište kulturnih i političkih sukoba. U Parizu, naprimjer, višegodišnji napori gradonačelnice Anne Hidalgo da stvori kvartove dostupne za život u 15 minuta i učini grad zelenijim hvaljeni su od strane progresivaca širom svijeta, dok su krajnje desničarske i centar-desničarske snage kritikovale te inicijative.

Collboni je ovu situaciju vidio kao trenutak u kojem gradovi postaju vidljiviji nakon decenija zanemarivanja, posebno u EU, gdje je fokus tradicionalno bio na subvencijama za poljoprivrednike i ruralni razvoj. „U osnovi, mi govorimo da, ako ikada postoji mjesto u Evropi gdje se brane evropske vrijednosti i demokratija, to su naši gradovi“, rekao je. „Uglavnom, gradovi, bilo u SAD-u ili Evropi, i dalje su bastioni otvorenih i inkluzivnih društava, gdje su progresivci većina.“

On je uporedio praktična rješenja koje nudi savez gradonačelnika – od zahtjeva za EU finansiranje za pristupačno stanovanje do kontrole turističkih stanova – sa krivljenjem drugih od strane krajnje desnice. „Svi znamo da tamo gdje krajnja desnica već upravlja, stvari se uopće nisu promijenile“, rekao je. „Razlika je u tome što je govor mržnje ušao u javni prostor, zajedno s podjelom i sukobima, dok su prava za koja smo se svi borili erodirana.“

Na prvoj liniji klimatskih i socijalnih izazova

Na London School of Economics, gdje profesori prate promjene u gradovima posljednjih 20 do 30 godina, Ricky Burdett, direktor LSE Cities i profesor Urbanih studija, rekao je da je jasno da uloga gradonačelnika postaje sve značajnija u mnogim gradovima.

On je ovu promjenu pripisao dvama faktorima. Prvi je brzina rasta urbanog stanovništva, s očekivanjem da će 70% svjetskog stanovništva živjeti u gradovima do 2050. godine. „Drugi je što su oni na prvoj liniji – i sve više – svega što je važno“, rekao je, ističući klimatsku krizu, ekološke probleme i socijalne izazove.

„Ako grad poplavi, gradonačelnik mora reagovati. Ako Los Angeles gori, odgovara gradonačelnik i gradska uprava da vatrogasci i hidranti funkcionišu. Ako imate iznenadni priliv izbjeglica… gradonačelnik i lokalna administracija također moraju to riješiti“, rekao je. „Sve se to događa u vremenu kada je financijska sposobnost gradova da se nose s mnogim problemima ugrožena zbog smanjenih prihoda, poreza i borbi za moć.“

U oktobru je univerzitet pokrenuo novi program liderstva i upravljanja posebno za gradonačelnike širom Evrope, nadovezujući se na sličnu inicijativu Harvard University iz 2018. godine. Program pruža gradonačelnicima strategije, vještine i mreže potrebne za položaj koji dolazi bez formalne obuke, dok rastu pritisci desničarskog retorike i društvenih mreža.

Budimpešta: ekstremni primjer pritisaka

Možda nijedno mjesto nije jasnije pokazalo ove borbe nego Budimpešta, gdje je gradonačelnik Gergely Karácsony u junu okupio desetine hiljada građana da ignorišu pokušaj premijera Viktora Orbána i njegove vlade da zabrani Pride paradu.

„Mislim da je odnos Budimpešte i Mađarske, na neki način, laboratorija globalnih trendova koje sada vidimo širom svijeta“, rekao je Karácsony. Od kada je Orbán preuzeo vlast 2010., njegova desničarska populistička vlada postepeno ograničava finansiranje grada, dok pokušava suzbiti kulturni i ekonomski uticaj grada u kojem živi oko trećina stanovništva zemlje.

„Vladina propaganda nas konstantno napada, pod ogromnim smo političkim pritiskom – to je okruženje u kojem radimo“, rekao je Karácsony, navodeći policijska ispitivanja kao osumnjičenog nakon Pride parade. U decembru, mađarska policija je preporučila da se Karácsony kazni zbog uloge u paradi, iako ostaje da se vidi hoće li tužioci složiti s tim.

U isto vrijeme, kako je opisao, vladin „finansijski pritisak“ ugrožava sposobnost grada da pruži čak i osnovne usluge. „Na ivici smo da ne možemo platiti plate zaposlenima u gradskoj upravi“, rekao je. Sukob je Budimpeštu pretvorio u ekstreman primjer pritisaka s kojima se neki gradonačelnici suočavaju.

„Bio bih najsretniji da se mogu fokusirati samo na to da budem gradonačelnik, umjesto da pokušavam održati demokratiju posljednjim dahom“, rekao je Karácsony. „Pričao sam s gradonačelnikom jednog velikog evropskog glavnog grada i rekli su da su malo zavidni na međunarodnu podršku i solidarnost. Rekao sam da bih bio vrlo sretan da zamijenim, ali bih im također dao Viktora Orbána“, dodao je uz smijeh.

Uloga gradonačelnika u globalnoj politici

Iako ga iskustvo uvjerava da lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u globalnoj politici, upozorio je na opasnost od interpretacija Budimpeštine kao sukoba između desničarskih populista i progresivnih gradonačelnika.

„Rizik je u tome što, ako postoji populistička vlada koja može pokazati liberalne gradove i izazvati moralnu paniku kod birača u ruralnim područjima, ta polarizacija zapravo hrani populizam. Igrate im u ruke“, rekao je, ističući svoje napore da razvoj grada predstavi kao korist za cijelu zemlju. „Zaista ne volim kada govorimo o velikim gradovima kao o ostrvima demokratije, jer nas to vraća u srednji vijek, kada su gradovi imali zidove oko sebe.“

federalna.ba