Huseinspahić o 9. januaru: Refleks žrtve genocida mora se uvažiti

O 9. januaru i ignorisanju presuda Ustavnog suda BiH za Dnevnik 2 je govorio Ajdin Huseinspahić, profesor na Pravnom fakultetu u Zenici.

Teku pripreme za obilježavanje još jednog 9. januara - u situaciju da se potpuno zanemaruje Ustavni sud BiH nismo se doveli samo, nego je to uradila međunarodna zajednica, ustvrdio je profesor Huseinspahić: “Međunarodna zajednica se poslije 1945. riješila fašizmom, obračunala sa Hitlerom i svim tim tekovinama. I Evropa slavi deveti – ali maj. Nažalost, u BiH se na očigled te Evrope slavi deveti januar. Bolno je prisje ćanje na uspostavu srpske republike BiH. Umjesto da sve tekovine tog fašističkog projekta odu u zaborav, umjeto da Evropa pošalje jasnu poruku - jer znaju da mi nemamo kapacitete, takav nam je ustavni sistem, takav su skrojili – oni ovo prešućuju. Nakon 2007., kad je utvrđen genocid, nakon 2017., kad je utvrđen UZP, BiH je morala imati poseban status i u EU i na putu ka EU i NATO-u”.

Huseinspahić dodaje kako je ta zaštita potrebna jer vidimo na ulicama duge cijevi i ‘despote’, narod koji je preživo genocid je u strahu, institucije su nemoćne i međunarodna zajednica mora reagovati jer ovo postaje institucionalno: “Ovo je sistem – akademski, kulturni, vjerski, politički. Iza njega nije samo entitet RS, iza njega je Republika Srbija, koja diplomatskim tonom se obraća BiH dok paralelno podriva suverenitet i integritet ove zemlje. Njena produžena ruka, politički projekt i čedo je uspostavljeno 9. januara 1992. godine”.

Govoreći o tome zašto državno pravosuđe ne radi, Huseinspahić ističe da ga čine ljudi koji sa sobom nisu riješili je li na BiH izvršena agresija, je li u BiH počinjen genocid, koji negiraju presude međunarodnih i domaćih sudova – a ukoliko se visoki predstavnik vrati svojim izvornim ovlaštenjima, 9. januar ne bi bio obilježavan niti bi se sijao strah među ljudima.

Tri pravne i političke posljedice deklaracije o proglašenju republike srpskog naroda BiH izdvaja Huseinspahić: “Tad je formiran kvazidržavni entitet u BiH, teroristička organizacija presuđena za genocid, ratne zločine. Sve do 1995. to je jedna klasična teroristička organizacija. Nakon 1995. godine, to je druga pravna posljedica, bh. entitet RS postaje dio ustavnog poretka i administrativnog uređenja BiH. Treća posljedica su presude vojno-političkom vrhu tog kvazidržavne tvorevine do 1995. godine”.

Huseinspahić se osvrnuo i na priznanje Vladimiru Putinu. To je znak da iza svega više nije samo Srbija – nego i Rusija: “NATO je preblag, u smislu kandidatskog statusa za BiH, dugo čekaju s nama, a jasno je da narod koji je preživio genocid ima određene reflekse koji se ne mogu kontrolisati u ovakvim situacijama – kad duge cijevi i ‘despoti’ marširaju i podsjećaju na 1.452 dana opsade Sarajeva”.  

Međunarodna zajednica blago reaguje na antidržavne poteze, upozorava Huhseinspahić - refleks žrtve genocida mora se uvažiti: “Ne samo 9. januara - i u novembru 1991. u Grudama, kad je formirana HZHB, koja i danas egzistira u određenim simbolima, predstavljaju prijetnje, da se u paketu mora riješiti. To ne znači da je probosanski blok, Bošnjak, protiv bilo kakve izgradnje BiH, komotne za sve, ali dajte da se, kao Evropa nakon Nirnberga, obračunamo sa fašizmom. Možemo li nakon Haaga kazati - to jesu bili neki ljudi, možda su pripadali mom narodu, ali ja ih se odričem zarad boljitka i sigurnosti naše djece”.

Na kraju Huseinspahić naglašava kako proslava u Istočnom Sarajevu narušavanje integriteta BiH – i ponovo poziva međunarodnu zajednicu da reaguje. A tek je pitanje, dodaje, kako su ‘despoti’ i duge cijevi stigli, preko koje teritorije, ko je to sve nadzirao.

federalna.ba

federalna.ba