Hurtić s predstavnicima Sigurne mreže: Važno provoditi zakone ako se želi spriječiti nasilje protiv žene

U zgradi državnog Parlamenta u Sarajevu održan je vanredni sastanak ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlida Hurtića sa predstavnicima mreže nevladinih organizacija, u okviru kojih djeluju sigurne kuće za žrtve rodno zasnovanog nasilja. Doneseno je nekoliko zaključaka u cilju hitnog odgovora na pojave femicida u Bosni i Hercegovini te efikasnije zaštite i prevencije nasilja.

Nevladine organizacije, čiji članovi decenijama rade sa žrtvama nasilja, samo u prošloj godini, pružile su podršku i utočište za više od 500 žena i njihove djece. Nažalost, 85 posto žena i ne prijavljuje nasilje kojem su izložene i to iz različitih razloga. Gorica Ivić iz Fondacije Udružene žene Banja Luka:

„Usaglašavanje i donošenje zakona i normativa je neophodno, ali nijedan zakon koji će samo biti slovo na papiru ne donosi ništa. Nasilje u porodici nije samo problem nevladinih organizacija i samo jedne institucije.“

Na poražavajuće statističke podatke ukazala je i rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini Ingrid Mekdonald (Ingrid Macdonald), podsjetivši da već godinama sarađuju sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice na podizanju svijesti o rodno zasnovanom nasilju i femicidu:

„Statistički podaci pokazuju da je u proteklih šest godina 60 žena stradalo kao žrtva femicida, to je jedna žena mjesečno."

U Bosni i Hercegovini djeluje osam sigurnih kuća, od kojih je pet na području Federacije. Broj SOS poziva, u posljednje tri godine, rapidno se povećava. Posebno je to izraženo nakon posljednjeg slučaja brutalnog ubistva Nizame Hećimović u Gradačcu, koji je dodatno uznemirio žrtve nasilja, kaže menadžerica Sigurne kuće Kantona Sarajevo Mubera Hodžić-Lemeš.

Aida Behram, izvršna direktorica Organizacije “Žene sa Une”, iz Bihaća, u okviru koje djeluje sigurna kuća za područje Unsko-sanskog kantona, kaže da je neophodno urgentno djelovati u smislu mijenjanja zakonskih propisa, posebno u Federaciji, gdje se na donošenje Zakona o zaštiti od nasilja u porodici čeka već 3 godine:

„Saglasni smo da smo kao društvo odgovorni za sve i jedan slučaj nasilja u porodici.“

Jedan od načina na koje država može reagirati, jeste uvođenje zakonske regulative, saglasan je i federalni ministar pravde Vedran Škobić:

„Sadašnje rješenje je da žena, koja je pretrpjela nasilje, ide u sigurnu kuću. A cilj izmjene, odnosno dorade zakona, kako je inicirala predsjednica Federacije, jeste da nasilnik ide iz kuće, odnosno ide u zatvor, a da žena ostaje u kući. Mislim da je to najbolji način djelovanja na nasilje u porodici.“

Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić pozvao je žene koje su žrtve nasilja da se ne vraćaju nasilniku te da traže pomoć i podršku institucija:

„Kada se odluče da izađu iz te kuće da potraže bezbjednost i pomoć i da se ne vraćaju i da idu do kraja, da se tom nasilniku, manijaku, ne vrate i da idu dalje, jer on će pokušavati da ženu vrati nazad. Onog momenta, kada se ona vrati kući, zaključili smo da tada nastupa pakao za tu ženu, to dijete."

Istovremeno, poslata je poruka da kao bosanskohercegovačko društvo više ne smijemo dozvoliti da ijedna žena više bude ubijena ili zlostavljana u porodici kao što je nedavni slučaj u Gradačcu.