Humanitarna katastrofa u pojasu Gaze, Vijeće sigurnosti UN-a odbacilo rusku rezoluciju

Izraelska vojska ne smanjuje intenzitet bombardovanja pojasa Gaze. Humanitarna katastrofa poprima sve veće razmjere iako mnoge zemlje i međunarodne organizacije rade sve da dostave pomoć. Vijeće sigurnosti UN-a odbacilo je rusku rezoluciju koja poziva na prekid vatre da bi se okončao rat Izraela i Hamasa, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden (Joe Biden) za sutra je najavio posjetu Izraelu. Najavljen je i virtuelni samit lidera Evropske unije, povodom rata Izraela i Hamasa, koji bi trebao početi danas u 17.30 h.

Samo četiri zemlje su glasale s Rusijom za predloženi nacrt rezolucije o pozivu na prekid vatre između Izraela i Hamasa, a četiri druge, uključujući Sjedinjene Države, glasale su protiv, dok je šest bilo suzdržano. Ambasador Rusije u UN-u Vasilij Nebenzja (Vasily Nebenzya):

„Žao nam je što se Vijeće ponovo našlo kao talac sebičnih namjera zapadnog bloka zemalja. To je jedini razkog zašto danas nije uspjelo poslati jasnu, snažnu i zajedničku poruku sa ciljem smanjenja eskalacije.“

Obrazlažući odluku da glasa protiv, ambasadorica SAD-a u UN-u Linda Tomas-Grinfild (Linda Thomas-Greenfield) kritikovala je Rusiju što nije spomenula Hamas u dokumentu.

„Ruska rezolucija nikako ne spominje Hamas. Time što nije osudila Hamas, Rusija prikriva jednu terorističku grupu koja se brutalno odnosi prema civilima. To je licemjerje i to se ne može opravdati.“

Lideri Evropske unije održaće hitan samit dok raste zabrinutost da bi rat Izraela i Hamasa mogao da podstakne tenzije među zajednicama u Evropi i pokrene novi talas izbjeglica. Hitnim razgovorima prethodila je zajednička izjava lidera Unije u nedjelju, 15. oktobra, u kojoj se oštro osuđuju Hamasovi "teroristički napadi" i istovremeno se spominje "važnost osiguravanja zaštite svih civila u svakom trenutku".

U međuvremenu, situacija u pojasu Gaze je izuzetno teška. Zračni napadi izraelskih snaga su u toku i broje se desecima. Humanitarna katastrofa je sve veća, ljudi su gladni i žedni, a bolnice koje imaju zalihe goriva i medicinskih potrepština za još nekoliko sati su prepune. I pored apela sa svih strana izraelskim vlastima da prekinu opsadu i dozvole prolaz humanitarnim konvojima, pojas Gaze je i dalje blokiran. UN-ove humanitarne organizacije su na izmaku snaga. Žilijet Tuma (Juliette Touma), direktorica za komunikacije Agencije UN-a za palestinske izbjeglice na Bliskom Istoku (UNRWA):

„Skloništa su pretrpana. Nemaju dovoljno sanitarnih usluga. Stotine ljudi koristi jedan toalet. Zabrinuti smo zbog širenja bolesti, posebno među raseljenim osobama.“

Državni sekretar SAD-a Entoni Blinken (Antony) danima je u Izraelu, a sutra dolazi i američki predsjednik Džo Bajden:
„U srijedu će predsjednik Bajden posjetiti Izrael. Dolazi ovdje u ključnom trenutku za Izrael, region i svijet. Dolazi da potvrdi solidarnost s Izraelom i našu čeličnu posvećenost njegovoj sigurnosti, te naš stav da Izrael ima pravo da brani svoj narod od Hamasa i da spriječi buduće napade.“

Nepokolebljiv u podršci Palestincima i Hamasu je Iran. Ministar vanjskih poslova Irana Husein Amir Abdulahian (Hossein Amir Abdollahian):

„Lideri otpora neće dozvoliti da cionistički režim radi šta mu je volja u Gazi, a da onda progoni druge grupe otpora nakon što završi s Gazom. Ako UN i politički akteri ne urade nešto u narednim satima, otvaranje novih frontova protiv cionističkog režima je neizbježno.“

I dok je Gaza na korak od humanitarne katastrofe, širom Evrope, zbog straha od terorističkih napada, podižu se mjere sigurnosti. Zabranjuju se propalestinske demonstracije, a zabilježen je i porast antisemitskih incidenata. Brojni zvaničnici navode da rat „ima potencijal da pogorša tenzije između zajednica i da ojača ekstremizam” u Evropi, kao i da „postoji veliki rizik od talasa migracija u susjedne zemlje”. Kolumbija je prva država koja, nakon što je počeo sukob Izraela i Hamasa, protjeruje izraelskog ambasadora. Razlog za ovo je izjava izraelskog ministra odbrane Joava Galanta (Yoav Gallant) kojom najavljuje “potpunu opsadu” Gaze u borbi protiv “životinja” na šta je kolumbijski predsjednik Gustav Petra (Gustavo Petro) kazao da su na ovakav način “nacisti govorili o Jevrejima”.