Hrvatski sabor usvojio Rezoluciju o osnaživanju Hrvata u BiH

Prilog: Amra Ličina

Hrvatski sabor usvojio je Rezoluciju o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, ali je taj dokument odmah podigao ogromnu diplomatsku buru. Dok Andrej Plenković tvrdi da Zagreb samo štiti ravnopravnost, iz Bosne i Hercegovine stiže potpuno jedinstven i oštar odgovor. Nermin Nikšić i Elmedin Konaković poručuju da od novih etničkih podjela nema ništa i da je Hrvatska ušla u zabranjenu zonu. Podjele su se desile i u samom Saboru – Most i SDSS oštro su kritikovali dokument, dok su se bošnjački predstavnici suprotstavili uvođenju etničkih izbornih jedinica i novom prekrajanju granica unutar Federacije.

 

Prijedlog Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, koji su usaglasili HDZ i Domovinski pokret, u fokus stavlja reformu izbornog zakonodavstva. Ključni je zahtjev uvođenje posebne izborne jedinice da bi se spriječilo, kako je navedeno, preglasavanje Hrvata pri izboru člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ivan Penava, predsjednik DP-a i potpredsjednik Sabora:

„I ovdje se kao jedna od mogućnosti navodi i spominje hrvatska izborna jedinica kao sasvim legitimno rješenje. Od 2006. godine imamo u kontinuitetu preglasavanje hrvatskog naroda, odnosno praktičnu situaciju gdje Hrvatima drugi ljudi, pripadnici drugih naroda, biraju predstavnike.“

 

Premijer Andrej Plenković poručuje da tekst potpuno odražava kontinuitet politike njegove Vlade i zaštitu ustavne konstitutivnosti:

„Hoće li to biti specifična izborna jedinica, hoće li biti neka druga metoda koja će dovesti do toga da se izaberu oni koji legitimno predstavljaju Hrvate za razliku od sada – to je sporedno. Bitno je doći do tog rezultata.“

 

Tokom burne rasprave u Zagrebu desna opozicija optužila je vladajuće za ublažavanje teksta. Zastupnici Mosta i nezavisni Nino Raspudić optužili su DP za političku kapitulaciju pred premijerom Plenkovićem:

Najavljivali ste viski, onda ste prezentirali kamilicu, onda ste kamilici dodali malo HDZ-ovog laksativa o Evropskom putu BiH.“

 

Da je Domovinski pokret odustao od svojih predizbornih obećanja tvrdi zastupnik Mosta Nikola Grmoja:

„Ovo je izdaja svega što je Domovinski pokret obećavao. Najavljivali su čvrst stav i treći entitet, a na kraju su potpisali ublaženi pamflet koji je Andrej Plenković prepisao iz Brisela.“

 

Oštre optužbe za političko licemjerje predlagačima je uputio i čelnik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac:

„Domovinski pokret u Hrvatskoj na izborima radi Srbima ono što ne bi htio da se radi Hrvatima u BiH. Sada ste se dohvatili hrvatskih bosanskohercegovačkih karti kako biste popravili rejting. Manite se toga.“

 

Protiv rezolucije otvoreno se izjasnio i zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Saboru Armin Hodžić:

„Problem postoji i treba ga rješavati, ali vjerujem da se tako složen problem ne može riješiti jednostranim političkim deklaracijama iz Zagreba bez unutrašnjeg političkog dogovora u Bosni i Hercegovini.“

 

Tokom rasprave Domovinski pokret, kao predlagač, odbio je svih osam amandmana Mosta. Mostovci su tražili brisanje Mostarskog sporazuma iz preambule, ali i potpunu teritorijalnu federalizaciju Federacije BiH, odnosno stvaranje hrvatske teritorijalne jedinice unutar tog dijela Bosne i Hercegovine, optužujući vladajuće za ublažavanje teksta. Sve je ovo izazvalo žestok i jedinstven odgovor probosanskih i prograđanskih stranaka u Bosni i Hercegovini. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić poručio je da od novih podjela nema ništa, a šef bh. diplomatije Elmedin Konaković da Zagreb ulazi u zabranjenu zonu, dok su stranke SDA i Demokratska fronta oštro osudile bilo kakav pokušaj prekrajanja granica. Da su zahtjevi u suprotnosti s evropskim standardima zaključuje predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić.

 

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.