Hrvatska traži jače djelovanje Frontexa u BiH

Hrvatska očekuje snažnije djelovanje Evropske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex) u Bosni i Hercegovini, izjavio je u četvrtak u Luxembourgu hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović.

– Očekujemo jači Frontex tamo gdje se migracije događaju na terenu, a sigurno je da je granica BiH i Hrvatske jedna od najintenzivnijih. Nama treba Frontex i u komandnoj strukturi i na terenu, tako da se brzo mogu razmjenjivati informacije i djelovati u sprečavanju ilegalnih prelazaka – rekao je Božinović, koji je učestvovao na sastanku ministara unutrašnjih poslova država članica EU-a, prenosi Hina.

Ministri su razgovarali o stanju u šengenskom prostoru, djelovanju Frontexa i provođenju Pakta o migracijama i azilu.

Božinović je podsjetio da je Hrvatska snažno zagovarala raspoređivanje Frontexa u BiH, ali je ocijenio da je njegovo djelovanje još u početnoj fazi.

U BiH je trenutno raspoređeno oko 130 pripadnika Frontexa, među kojima je 30 hrvatskih policajaca. Njihovo zapovjedništvo nalazi se u Pečuhu u Mađarskoj, dok Hrvatska očekuje da bude premješteno u BiH.

Božinović je o tome razgovarao i s izvršnim direktorom Frontexa Hansom Leijtensom na marginama ministarskog sastanka.

Više od 22.000 pokušaja ilegalnog ulaska u Hrvatsku

Božinović je kazao da hrvatska policija trenutno raspolaže boljim podacima o kretanju migranata u BiH od Frontexa te da je potrebno unaprijediti razmjenu informacija.

U EU-u se istovremeno raspravlja o jačanju mandata Frontexa, koji bi trebao imati veću ulogu u vraćanju ilegalnih migranata i nadzoru vanjskih granica i susjednih područja.

– Frontex mora postati glavno evropsko operativno tijelo kada govorimo o zaštiti granica – rekao je Božinović.

Govoreći o novim migracijskim obrascima, naveo je da se u zemljama u susjedstvu EU-a izdaje veliki broj radnih dozvola stranim državljanima koji ih, prema njegovim riječima, koriste kako bi se približili teritoriji Unije i potom pokušali ilegalno prijeći granicu.

Božinović je rekao da je ove godine zabilježeno više od 22.000 pokušaja ilegalnog ulaska u Hrvatsku, uhapšeno više od 890 krijumčara, dok je zahvaljujući sistemu ulaska i izlaska spriječeno 9.900 ulazaka u zemlju.

Dodao je da je migracijski pritisak manji nego prošle godine, ali da to ne znači da Hrvatska može smanjiti nivo pripravnosti.

Ministri su razgovarali i o uspostavljanju mehanizma za hitno reagovanje u slučaju naglog i velikog priliva migranata. Božinović je kazao da je potrebno razviti sistem pravovremenog upozoravanja, uključujući praćenje društvenih mreža.

Kao jednu od mogućnosti u takvim situacijama naveo je privremenu suspenziju prava na podnošenje zahtjeva za azil, koju je nazvao „razumljivom i legitimnom opcijom“.

Ministri unutrašnjih poslova EU-a u četvrtak su potvrdili i uredbu o vraćanju migranata koji nemaju pravo boravka u Uniji, čime se otvara put uspostavljanju centara za povratak u trećim zemljama.

Za uspostavljanje takvih centara države članice morat će zaključiti sporazume sa zemljama izvan EU-a koje poštuju međunarodne standarde ljudskih prava i načela međunarodnog prava, uključujući zabranu prisilnog udaljenja ili vraćanja.

federalna.ba/Fena

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.