Hoffman: BiH ima zaštićenu državnu granicu

Gosdti današnjeg izdanja Rezimea bili su Mirsad Buzar, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima i Svevlad Hoffman, savjetnik direktora Granične policije BiH.

Hoffman pojašnjava da je ovaj dio Evrope izložen snažnom migrantskom ilegalnom valu još od 2017. godine.

"U skladu s tim, svaka granična policija koja se nalazi na migrantskoj ruti, pa tako i Granična policija BiH, sukladno svojim mogućnostima nosi se sa ovom problematikom. Obzirom na uvjete u kojim radi Granična policija BiH, a to su vrlo ograničeni materijalno-tehnički uvjeti, zatim ograničeni ljudski resursi kojima raspolažemo, ipak mogu reći da policijski službenici Granične policije daju svoj maksimum i sukladno tome možemo reći da BiH ipak ima zaštićenu državnu granicu."

Navodi da je u prvih devet mjeseci ove godine bilo 5.853 ilegalnih pokušaja prelaska državne granice.

"U istom periodu je od pokušaja ilegalnog prelaska odvraćeno 3.814 ilegalnih migranata. Vraćeni su na teritoriju država iz kojih su pokušali da uđu na teritoriju BiH, a to su Crna Gora i Srbija."

Buzar ističe da je Služba za poslove sa strancima od početka godine registrovala oko 23:000 migranata.

"Migranti nekada nama sami dolaze, gdje prođu proces registracije. Migranti ne nose sa sobom dokumente i to je jedan od osnovnih problema jer ne možemo na efikasan način da im utvrdimo identitet. Omogućavamo im da izraze namjeru za azil koju u najvećoj mjeri zloupotrebljavaju."

Hoffman kaže da Graničnoj policiji BiH na raspolaganju stoji čitav dijapazon policijskih mjera koje su neophodne kako bi se spriječili oni koji imaju namjeru da nezakonito, odnosno ilegalno uđu na teritoriju naše zemlje.

"BiH je migrantima samo jedna privremena destinacija preko koje nastoje da ostvare svoj konačni cilj, a to je ulazak u jednu od zemalja EU."

O procedurama Službe za poslove sa strancima Buzar kaže: "Mi započinjemo proceduru koja u najvećem broju slučajeva završava i počinje izražavanjem namjere za traženjem međunarodne zaštite. Jako je teško utvrditi njihov identitet. Prije svega zbog tgoa što nemamo diplomatsko-konzularna predstavništva iz zemalja iz kojih oni dolaze. Druga stvar, jako je teška saradnja i nekada postoji nedostatak saradnje njihovih ambasada kada govorimo o postupku utvrđivanja identiteta. Mi smo fokusirani da obavimo razgovore s njima, da utvrdimo rute kretanja, da pokušamo prepoznati ranjive kategorije, eventualno potencijalne žrtve trgovine ljudima."

Naglašava da migranti usložnjavaju proces koji se odnosi na potvrdu njihovog identiteta i nastojanje zemalja da ih vrate u njihove zemlje porijekla.

"Problem utvrđivanja identiteta predstavlja niz problema bar u onom dijelu koji se odnosi na to da znamo sa kim uopšte razgovaramo, a u nekom drugom segmentu se odnosi na jedan od važnih stubova procesa upravljanja migracijama, a to je povratak. I upravo je taj proces utvrđivanja identiteta jedan od osnovnih kamena spoticanja."

Pojašnjava da zakonski okvir ne dozvoljava da se radi vještačenje mobitela.

"Neke zemlje su pribjegavale izmjenama zakonske legislative. Ne možemo uzimati mobitele, vještačiti i na taj način pokušati utvrđivati identitet."

Hoffman dodaje da se utvrđivanje identiteta ne može izvršiti isključivo na osnovu mobitela.

"Da bismo utvrdili biometriju nekoga moramo raspolagati sa vjerodostojnim dokumentima."

O saradnji sa susjednim državama kaže: "Za postupke policijskih službenika odgovara uvijek agencija u čijem sastavu se nalazi službenik. Imali smo prijave za nedolično ponašanje naših službenika."

Na pitanje šta je sa osobama za koje se utvrdi da su opasne po sigurnost BiH i osoba smještenih u migrantskom centru, Buzar odgovara: "OSA BiH je nadležna da utvrđuje te činjenice. Imali smo naravno slučajeve kada su strani državljani  proglašeni prijetnjom po sigurnost BiH i tada smo donosili i mjere protjerivanja, ali mjere određivanja mjere nadzora stavljanjem lica u imigracioni centar do njihovog udaljenja iz BiH. Svi koji su proglašeni prijetnjom po sigurnost BiH su unapustili BiH."

Ističe da je od svih koji su izrazili namjeru za traženjem međunarodne zaštite samo 2% ušlo u proceduru traženja azila.

"Zaista je mali broj onih koji žele ostati u BiH. Vide je samo kao tranzitnu zemlju ka svojim krajnim destinacijama u zemljama EU."

Hoffman naglašava da je krijumčarenje ljudi krivično djelo.

"To je nažalost još uvijek vrlo unosan, nezakonit posao i ljudi pokušavaju da ilegalno prebacuju one koji su ušli na teritoriju BiH. Granična policija postiže značajne rezultate u borbi protiv krijumčarenja ljudi. Ističem da je izuzetno zamjetna erozija kadra Granične policije BiH i da oni koji su mjerodavni ne poduzimaju ništa."

Buzar ističe da državljani Pakistana sve više izbjegavaju BiH.

"Imamo ponovo jednu stagnaciju priliva migranata. Srbija je ponovo uvela vizni režim pojedinim zemljama i vidimo efekte toga."

federalna.ba