Hoće li zbog Ukrajine pasti vlada Olafa Scholza?

Njemačka opoziciona Demokršćanska unija – CDU i njezina sestrinska stranka – Kršćansko-socijlna unija – CSU, vrše sve snažniji pritisak na kancelara Olafa Scholza da Ukrajini pošalje teško naoružanje, optužujući ga da je suodgovoran za odbranu te zemlje, prijeteći glasanjem o nepovjerenju Scholzovoj vladi u Bundestagu. Cijeneći finansijsku podršku, zvaničnici CDU ističu da to nije dovoljno da se vlada iskupi te poručuju kancelaru Olafu Scholzu da će se uskoro suočiti sa inicijativom CDU-CSU za njegovu smjenu, ukoliko se ne pokrene po pitanju Ukrajine. No, da li je doista Scholzova vlada toliko uzdrmana da bi moglo doći do njezine smjene?

Želimo podržati vladu u ukrajinskoj krizi, ističe zamjenik šefa Kluba zastupnika CDU u Bundestagu Johann Wadephul, no ukoliko se Scholz ne pokrene, iduće sedmice će morati računati na inicijativu CDU/CSU protiv njega. Naime, Scholza zbog oklijevanja u vezi sa odlukom o isporuci teškog naoružanja Ukrajini ne kritiziraju samo opozicioni konzervativci nego i Zeleni i liberali, koalicioni partneri njegovih socijaldemokrata. Situacija se počela usložnjavati od trenutka kada je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij odbio u Kijevu primiti njemačkog kolegu Frank-Waltera Steinmeiera, prije svega zbog njegovih ranijih bliskih odsnosa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom za koje je on priznao da je teško pogriješio, no stvarni razlog je zahtjev ukrajinskog lidera da Njemačka počne isporuku teškog oružja za Ukrajinu.

“Ruske trupe su počele ofanzivu na području istočne Ukrajine jer žele doslovno dokrajčiti i uništiti Donbas. Zahvalni smo svima onima koji nam zaista pomažu. Ali oni, koji imaju nama potrebno oružje i municiju, a ne žele nam ga ustupiti, moraju biti svjesni da sudbina ove bitke zavisi i od njih. Sudbina ljudi koje mogu spasiti", kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij.

Upravo je ova neizravna poruka koju je Zelenskij odaslao početkom sedmice zazvonila na uzbunu u Bundestagu te su CDU eksperti i zvaničnici počeli prozivati kancelara Scholza da ono što treba zaista da uradi, je da pošalje Ukrajini tenkove i artiljerijske sisteme. Wadephul je vladu optužio da obećanjem daljnje finansijske pomoći Ukrajini pokušava zavarati javnost.

"Ukrajina ima dovoljno novca, uostalom šalje ga Evropska unija. Dodatno finansiranje je, dakle, samo neubjedljiva finta. Suštinsko pitanje je hoće li njemačka vlada dozvoliti izvoz teškog naoružanja. Olaf Scholz se sada mora pokazati i isporučiti teško oružje, jer je suodgovoran za nemoć Ukrajine da se brani", istakao je Wadephul.

U međuvremenu je Scholz imao online sastanak sa liderima ključnih zapadnih zemalja, te je nakon tog virtuelnog sastanka sa Bijdenom, Johnsonom i drugim, ponovio da se Oružanim snagama Rusije ne smije dozvoliti da pobijede u Ukrajini. Naime, Scholz je to rekao i tokom posljednje posjete Londonu.

“Naš cilj mora biti da spriječimo pobjedu Rusije u ovom ratu. To je pozadina svih naših aktivnosti, bilo da se radi o pošiljkama oružja, slanju finansijske ili humanitarne pomoći, prihvatanju izbjeglica, ili uvođenju sankcija. Svih paketa koje na globalnom nivou usvajamo.”

Međutim, Scholz kao odgovoran političar zna da ne smije donositi nagle odluke jer mač ovisnosti o ruskom gasu visi nad Njemačkom.

“Rat, smrt, ubistva, brutalnost u Ukrajini su nam još jednom jasno pokazali da je energetska politika istovremeno geopolitika, i da zavisnosti na polju energetske politike, također utječu direktno i indirektno na sigurnosne interese. Stoga je naš paket mjera odgovor na pitanje šta su interesi Njemačke na polju sigurnosne politike? Dakle, da ostvarimo nezavisnost prvo od uvoza ruskih fosilnih goriva, a zatim od uvoza fosilnih goriva uopće", naveo je zamjenik kancelara i ministar ekonomije Njemačke Robert Nabeck.

Poznavajući njemačku pedantnost, sigurno je da će vlada u Berlinu do jeseni imati dovoljne zalihe energenata za narednu zimu. Nafte očito neće nedostajati jer se može dobavljati i transportirati na relativno jeftin način, no za gas je teško reći s obzirom na to
da Njemačka 36 posto svojih potreba nabavlja iz Rusije. Također, ni sankcije ne daju tako željeni brzi efekat na rusku ekonomiju.

“Sada pouzdano možemo reći da je ta vrsta politike sankcioniranja Rusije propala. Taktika ekonomskog “blickriga” bila je neuspješna. Štaviše, ni sami inicijatori te politike nisu uspjeli podnijeti sankcije. Govorim o inflaciji i porastu broja nezaposlenih, pogoršanju ekonomskih tokova u Sjedinjenim Državama i u državama Evrope", istakao je Vladimir Putin, predsjednik Rusije.

Priznao je Putin u ovom obraćanju rast inflacije i maloprodajnih cijena, no on je s tim i računao kada je pokrenuo agresiju na Ukrajinu. S druge strane, Scholz dobro zna da nestašica ili enormno povećanje cijene energenta kakav je gas, može imati nesagledive posljedice za njemačku ekonomiju. Gotovo je sigurno da će Njemačka uskoro dozvoliti izvoz teškog naoružanja Ukrajini, pogotovo što su tome na online samitu indirektno posvjedočili lideri Amerike, Francuske, Velike Britanije i drugih zemalja direktno zainteresiranih za ishod rata u Ukrajini. Ali glavno pitanje za Scholza je kako što prije nabaviti dovoljno energenata i izvući se iz ruskog gasnog zagrljaja? Ukoliko u toj utrci pobijedi do jeseni, ne samo da će s lakoćom okončati kancelarski mandate nego bi mogao dobiti i drugi. Trči, Olafe, trči!

Ovo je prilog iz magazina Svijet. Kompletnu emisiju pogledajte OVDJE.

federalna.ba