Hoće li uskoro biti riješeno pitanje raspolaganja državnom imovinom u BiH?

Bosna i Hercegovina pred ključnom je energetskom i političkom odlukom. Bez izmjena zakonodavstva vezano za državnu imovinu teško će biti realizovan projekt Južna interkonekcija, strateški važan za smanjenje potpune zavisnosti zemlje od ruskog plina. U međuvremenu, rastu i međunarodni interesi, uključujući i američke ulagače. To dodatno povećava pritisak da dugogodišnje pitanje državne imovine konačno bude riješeno.

Bosna i Hercegovina još nema usvojen jedinstveni Zakon o državnoj imovini na nivou države. Na snazi je dugogodišnja zabrana raspolaganja tom imovinom koju je nametnuo visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), što znači da se imovina ne može prodavati niti prenositi, osim u izuzetnim slučajevima. Prijedlozi zakona postoje, ali još nisu usvojeni u državnom parlamentu. Godinama je ovo jedno od ključnih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini, uz velika neslaganja između državnog nivoa i entiteta Republike Srpske o tome ko ima pravo vlasništva. Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Zastupničkom domu državnog parlamenta:

„Pitanje rješavanja stavljanja na raspolaganje državne imovine nije pitanje političkih lidera nego građana Bosne i Hercegovine i njihovog prava. iz tog razloga smatram da je potrebno učiniti novi pritisak da se usvoji Zakon o državnoj imovini, koji to pitanje rješava, i onda bi to olakšalo buduće investicije u Bosnu i Hercegovinu koje se odnose na državnu imovinu.“

U međuvremenu, rastu i međunarodni interesi, uključujući i američke ulagače. Trenutno je zbog pitanja državne imovine na čekanju više od 15 milijardi eura investicija. Također, bez izmjena odgovarajućih zakonskih propisa o državnoj imovini teško će biti realizovan projekt Južna interkonekcija, strateški važan za smanjenje potpune zavisnosti zemlje od ruskog plina. Upravljanje ekonomskim dobrima Bosne i Hercegovine preduslov je za razvoj države u cjelini, smatra Albin Muslić, zastupnik u Zastupničkom domu državnog parlamenta i predsjedavajući Ustavnopravne komisije:

„Imamo jako mnogo problema u jedinicama lokalnih samouprava u Bosni i Hercegovini u okviru kantona, entiteta i države. Za mene je jedini put da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donese zakon o državnoj imovini koji će pravno deblokirati mnogo trenutno blokiranih imovinskih dobara i omogućiti realizaciju investicija u Bosni i Hercegovini, uključujući i izgradnju Južne interkonekcije.“

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić uputio je u septembru prošle godine inicijativu za izmjenu zakonske zabrane, koju bi trebao nametnuti visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) koristeći bonske ovlasti. Prijedlogom bi od zabrane bi bila izuzeta imovina potrebna za izgradnju cesta, željeznica, aerodroma, plinovoda, naftovoda i elektroenergetskih objekata. Vlasnik imovine ostala bi država Bosna i Hercegovina, ali bi niži nivoi vlasti mogli mijenjati namjenu radi javnih projekata. OHR se nije oglasio o inicijativi, ali je istaknuto da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine naveo da je "nosilac prava vlasništva nad državnom imovinom država Bosna i Hercegovina".

"Zabrana raspolaganja državnom imovinom sredstvo je za zaštitu interesa države. Trajno rješenje, međutim, zahtijeva političku volju i spremnost domaćih političkih aktera na kompromis", naglašavaju iz OHR-a.

Muharem Cero, stručnjak za pitanja državne imovine, smatra da će projekt „Južna interkonekcija“ biti presudan za način rješavanja državne imovine. Kaže da su znakoviti razgovori koje je sa zvaničnicima RS-a obavljao otpravnik poslova Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini. Smatra da postoje dva rješenja kad je riječ o skidanju zabrane raspolaganja državnom imovinom:

„Prvo rješenje: aktiviranje komisije za skidanje zabrane raspolaganja državnom imovinom i prenamjenjivanje te imovine u dijelu koji se odnosi prije svega na javna dobra, šume i šumsko zemljište, da bi se to pravno sigurnije i cjelovitije riješilo na način da bi se rješenje koje bi eventualno usvojio visoki predstavnik odnosilo na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine i cjelokupnu imovinu pod zabranom raspolaganja. Ili se aktivirao preko institucija Bosne i Hercegovine mehanizam oživljavanja i djelovanja Komisije za državnu imovinu. Ta dva modela su prelazno rješenje do donošenja zakona.“

Politički predstavnici iz RS-a od ranije su protivnici usvajanja bilo kojeg zakona koji bi se bavio državnom imovinom na nivou Bosne i Hercegovine. Za njih je to crvena linija, ponovili su mnogo puta. Nekoliko prijedloga zakona bilo je upućeno u Parlament Bosne i Hercegovine, ali do danas nijedan nije dobio podršku. Albin Muslić, predsjedavajući Ustavnopravne komisije PSBiH:

„Kako je u Bosni i Hercegovini jako teško postići politički dogovor, nažalost, politički elementi se duboko infiltriraju u rad državnog parlamenta i onda imamo za posljedicu da državni parlament nije u stanju da usvoji Zakon o državnoj imovini zato što to predstavnici iz RS-a ne žele.“

U Bosni i Hercegovini trenutno je na snazi Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je nametnuo visoki predstavnik Pedi Ešdaun prije više od 20 godina. Zakon ostaje na snazi dok državni parlament ne usvoji novi, koji će definisati šta je državna imovina te ko i kako njom raspolaže. A dotad zemljište i resursi države ostaju u vakuumu, a investicije vrijedne više od 15 milijardi eura nemaju šanse da budu ostvarene.