Hoće li bh. privrednici već plaćeni elektronski potpis plaćati još jednom?

Slijedi li bh. privrednicima novi namet i hoće li već plaćeni elektronski potpis plaćati još jednom? Iako u Bosni i Hercegovini postoje četiri izdavatelja kvalificiranog elektronskog potpisa, Porezna uprava Federacije priznaje samo dva, pa su svi oni koji moraju predati godišnje porezne prijave sada u dilemi - ići na šalter ili kupiti novi potpis.

Digitalna transformacija pretvorena je u administrativni haos. Umjesto elektronski, građani i privrednici, ukoliko nemaju elektronske potpise koje priznaje Federalna poreska uprava, morat će godišnje prijave podnijeti u papirnatoj varijanti.

Iako je Uprava za indirektno oporezivanje do sada izdala više od 22.000 elektronskih potpisa, oni su neprihvatljivi za Poresku upravu, kao i oni koje izdaje IDDEEA. Prednost su dali BH Pošti i privatnoj kompaniji Halcom d.d. Ljubljana. A privrednike vratili u eru šaltera, s troškom više.

Porezna uprava i UIO u sukobu oko prihvaćenih potpisa

„Koristim elektronski potpis Uprave za indirektno oporezivanje od 2022. godine i smatram da bi nametanjem obaveze da sad uzimam drugi potpis privredi to stvorilo dodatne troškove, znajući da jedan potpis košta otprilike 140 KM, a imate firme gdje više lica koristi taj potpis“, ističe Almedin Kadrić, član Udruženja poslodavaca FBiH.

Potpis koji znači milionski profit uzrokovao je rat saopštenjima entitetske poreske uprave, s jedne, i Uprave za indirektno oporezivanje i IDDEEA-e, s druge strane - odakle tvrde da oni jedini posjeduju međunarodnu certifikaciju za izdavanje elektronskog potpisa u skladu sa zakonom, što je u slučaju IDDEEA-e omogućeno na više od 30 lokacija širom Bosne i Hercegovine.

„Mogu sada od januara da koriste i usluge kvalifikovanog elektronskog potpisa prilikom potpisivanja poreskih obrazaca kod Poreske uprave FBiH“, kazao je direktor IDDEEA-e Almir Badnjević.

Poreska uprava FBiH ostaje pri svome

Suprotno je to stavu Poreske uprave FBiH, odakle navode da nije tačno da su prilagodili svoj informacioni sistem BH Pošti i slovenskom Halcomu, a ne državnim ovjeriocima, te da su više puta odgađali primjenu obaveze elektronskog podnošenja poreskih prijava uz upotrebu elektronskog potpisa - kako bi svi imali jednake šanse.

„Porezna uprava je u kontinuitetu nastojala da uspostavi integraciju s Upravom za indirektno oporezivanje imajući u vidu da znatan broj poslovnih subjekata ima kvalifikovane elektronske certifikate izdate od Uprave za indirektno oporezivanje, pa čak i ponudila tehničko rješenje primjenjivo na servise za integraciju i dozvoljenu autorizaciju za korištenje e-usluga Porezne uprave, koje je bilo prihvatljivo za eksternu kompaniju koja razvija softversko rješenje u Upravi za indirektno oporezivanje, međutim, uspostava te saradnje je izostala“, saopćili su iz Porezne uprave FBiH.

Iz Uprave, čiji e-potpis košta 180 KM i vrijedi pet godina, tvrde da je Poreska nespremna, te upozoravaju i na moguće kršenje propisa o zaštiti ličnih podataka od BH Pošte i slovenskog Halcoma, čije elektronske potvrde sadrže i JMB korisnika.

„U prethodnih nekoliko godina Uprava za indirektno oporezivanje je održala više sastanaka sa Poreznom upravom FBiH, uz pisanu i telefonsku korespodenciju, i svakom prilikom je nadležnima u Poreznoj upravi FBiH pojašnjeno šta moraju uraditi u svom informacionom sistemu kako bi poreski obveznici koji su dobili kvalifikovanu elektronsku potvrdu od Uprave za indirektno oporezivanje, istu mogli koristiti i kod ove entitetske poreske uprave. Nažalost, do danas PU FBiH nije prilagodila svoj informacioni sistem na način kako je to zakonski predviđeno“, naveli su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

„Uprava za indirektno oporezivanje koristi malo starije tehnologije, ali sam dobio informaciju od direktorice IT sektora da usvajanjem budžeta na nivou Bosne i Hercegovine stvoriće se pretpostavke da i oni naprave elektronski potpis u takozvanom 'Cloudu' dok ove ostale imaju tu već riješenu varijantu“, kaže Kadrić.

Od 5. januara teku rokovi za podnošenje poreske prijave, a prilika za dogovor koji bi značio manje troškova te bržu prijavu je ponedjeljak, za kada je zakazan sastanak rukovodstva federalne i državne Uprave. Pitanje je slijedi li dogovor i e-era ili e-afera?

federalna.ba