Hiljade tijela čekaju identifikaciju: Ukrajinske porodice i dalje traže nestale

Prošlo je više od godinu dana otkako je suprug Anastasije Tsvietkove nestao boreći se protiv ruskih snaga u blizini istočnog grada Pokrovska. Ona još uvijek ne zna je li on živ ili mrtav. Rusija ne pruža informacije o zarobljenima ili poginulima, a nije bilo ni vijesti od drugih vojnika niti od Međunarodnog Crvenog križa, koji ponekad ima pristup logorima za ratne zarobljenike, piše Reuters.

Ako je Jaroslav Kačemasov zaista poginuo na frontu, tada bi nedavna repatrijacija hiljada tijela mogla barem omogućiti Tsvietkovoj da tuguje. No i to se još uvijek čini dalekim - ukrajinske forenzičke laboratorije preopterećene su, ne samo iznenadnim dolaskom tolikog broja tijela, već i poteškoćama u njihovoj identifikaciji. Mnogi posmrtni ostaci su spaljeni ili raskomadani.

Tsvietkova (29), stomatologinja iz Kijeva, predala je uzorak DNK svog supruga, ispunila desetine obrazaca, napisala pisma i pridružila se grupama na društvenim mrežama. Kačemasov (37) nestao je tokom svoje druge borbene misije, a mjesto njegovog nestanka sada je pod ruskom okupacijom.

"Neizvjesnost je bila najteža" rekla je Tsvietkova za Reuters. "Vaša voljena osoba, s kojom ste dijelili svaki dan 11 godina... sada postoji takav informacijski vakuum da jednostavno ništa ne znate", dodala je.

Od početka ruske invazije 2022. godine, stotine hiljada ljudi ubijeno je ili ranjeno s obje strane. Najmanje 70.000 ukrajinskih vojnika i civila prijavljeno je kao nestalo. Samo u posljednja četiri mjeseca, više od 7.000 uglavnom neidentificiranih tijela stiglo je u Ukrajinu u rashladnim vagonima i kamionima.

Reuters je razgovarao s osam stručnjaka - istražiteljima, ministrima, forenzičarima i volonterima, te posjetio DNK laboratoriju u Kijevu.

Mnoge žrtve su u raspadanju ili su samo u fragmentima. Zbog toga je DNK analiza ključna, ali proces može potrajati mjesecima. Ministarstvo unutrašnjih poslova Ukrajine od 2022. godine proširilo je broj laboratorija s 9 na 20 i povećalo broj forenzičkih genetičara na 450, kazao je Ruslan Abbasov, zamjenik direktora forenzičkog istraživačkog centra. No, pojava velikih razmjena tijela bila je šok.

"Navikli smo na jedno, dva, tri, deset tijela... onda ih je bilo 100, pa 500. Mislili smo da je 500 mnogo. Onda ih je bilo 900, pa 909 i tako dalje", rekao je Abbasov u laboratoriji u predgrađu Kijeva.

DNK se uzima i s tijela i od rodbine nestalih. Neki slučajevi su toliko komplikovani da je potrebno i do 30 pokušaja kako bi se pronašlo podudaranje. Ukrajina je tek nedavno počela rutinski prikupljati DNK od vojnika u slučaju njihove pogibije ili nestanka. Zbog toga istražitelji često moraju koristiti DNK uzorke rodbine, što dodatno otežava proces.

Otkako je započela razmjena tijela, Ukrajina je do prošlog mjeseca primila 11.744 tijela. Više od 6.000 njih stiglo je samo u junu, a dodatnih 1.000 u augustu. Vlasti nisu objavile podatak o tome koliko je tijela Ukrajina vratila Rusiji, podatak koji bi mogao otkriti koliko teritorije gube kijevske snage.

Ruski zvaničnici tvrde da su primili samo 78 tijela u junu. Pregovarač Moskve Vladimir Medinski optužio je Ukrajinu da odugovlači, što Kijev negira. Ministar unutrašnjih poslova Ihor Klimenko optužio je Rusiju da šalje tijela u neuređenom stanju: "Imamo mnogo slučajeva, vjerovatno stotine, gdje se ostaci iste osobe nalaze u više različitih vreća", kazao je.

Dodao je da je Ukrajina identificirala najmanje 20 tijela ruskih vojnika, što Medinski negira. Ministarstvo odbrane Rusije nije odgovorilo na upit Reutersa.

Od juna 2022, Međunarodni komitet Crvenog križa učestvovao je u više od 50 operacija razmjene tijela. Također su Ukrajini donirali rashladne kamione, zaštitnu opremu i vreće za tijela, kazao je koordinator za forenziku MKCK-a Andres Rodriguez Zorro.

Tijela se nakon dolaska šalju u mrtvačnice širom zemlje. U jednoj kijevskoj mrtvačnici, novinari su svjedočili otvaranju hladnjače s 50 tijela, dok su istražitelji iznosili crne vreće koje su sadržavale tijela ili njihove dijelove.

"Svakom tijelu dodjeljujemo jedinstveni identifikacijski broj koji ga prati dok se ne pronađe njegovo mjesto" - objasnila je policijska istražiteljica Olha Sydorenko, koja je prva kontakt osoba za porodice nestalih.

Anastasija Tsvietkova je, nakon obavještenja da je njen suprug nestao, pokrenula postupak pred Nacionalnom policijom i opisala ga:

"Sve što bi moglo pomoći - tetovaže, izgled, ožiljci, madeži..." Ipak, Klimenko upozorava da bi moglo proći 14 mjeseci da se tijela identificiraju. Timovi rade u smjenama, a laboratorije su opremljene generatorima zbog čestih nestanaka struje.

"Ponekad je potrebno uzeti ne jedan, već dva, tri ili četiri uzorka od rođaka", rekao je Zorro iz MKCK-a. "Govorimo o stotinama hiljada uzoraka koje treba uporediti."

Najteži slučajevi su tijela spaljena u tolikoj mjeri da je DNK degradiran, dodaje Abbasov. Ali Tsvietkova se i dalje nada.

"Čekam da se Jaroslav vrati živ. Dopunjavam mu mobilni račun svaki mjesec da zadrži broj. Pišem mu svaki dan, pričam kako mi je prošao dan... kad se vrati, imat će cijelu hronologiju svega što sam prošla bez njega", rekla je.

federalna.ba/Fena