Hiljade migranata iz centralne Amerike ponovo krenule ka SAD
(Izvor: EPA/Esteban Biba)

Hiljade migranata iz centralne Amerike ponovo krenule ka SAD

Više hiljada ljudi krenulo je i ove godine migrantskim karavanom iz centralne Amerike ka SAD u potrazi za bezbjednijim i boljim životom, ali i u nadi da će pod predsjednikom Joseph Bidenom doći do ublažavanja stroge migrantske politike Donalda Trumpa, mada članovi tima novoizabranog predsjednika upozoravaju da neće biti brzih promjena.

Kako danas prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija, bezbjednosne snage Guatemale sukobile su se s migrantima iz centralne Amerike u pokušaju da ih spriječe da se probiju do granice SAD u posljednjim danima predsjedništva Donalda Trumpa, piše The Guardian.

Hiljade migranata uglavnom iz Hondurasa počele su da prelaze granicu Guatemale uveče u petak, 15. januara, i dok su pješice išle ka Meksiku, dio grupe su u nedjelju presreli pripadnici vojske i policije Guatemale.

Na video snimcima se može videti sukob migranata i vojnika koji su koristili suzavac, štitove i pendreke.

Prvi migrantski karavan ove godine iz zemalja centralne Amerike, koji je s osam do devet hiljada ljudi jedan od najvećih od 2018. godine, krenuo je ka SAD nekoliko dana prije inauguracije Josepha Bidena, za kojeg se, ukazuje Guardian, smatra da je naklonjeniji migrantima od Trumpa.

Migrantski marš uslijedio je poslije dva razorna uragana u centralnoj Americi prošlog novembra, koji su uništili zajednice, poremetili živote i naveli mnoge porodice da migriraju na sjever, ističe list.

Godinama migranti idu kroz Meksiko na sjever u karavanima, mada uglavnom s mnogo manje ljudi nego u ovom posljednjem, kako bi se zajedno zaštitili od kriminalaca na putu, ali i skrenuli pažnju na svoje nevolje dok pokušavaju da se domognu američke granice, piše New York Times.

U proljeće 2018. godine, migrantski karavan koji se formirao u blizini južne granice Meksika i koji je na vrhuncu imao više od 1.200 ljudi, što je bio rekord u to vrijeme, privukao je pažnju Trumpa koji je 2019. izvršio dodatni pritisak na Meksiko, Guatemalu, Honduras i Salvador, da suzbiju ilegalne migracije ka sjeveru, prijetnjom zamrzavanja američke pomoći i tarifama, ističe njujorški list.

Trumpova administracija takođe je potpisala ugovore s tri centralnoazijske države, koji su omogućili SAD da šalju tražioce azila da u tim zemljama traže utočište.

U posljednjim danima Trumpovog mandata, piše New York Times, te i druge restriktivne granične mjere nisu spriječile da se prošle sedmice na sjeveru Hondurasa obrazuje najnoviji migrantski karavan.

Iako se čini da su siromaštvo, nasilje i korupcija glavni pokretači najnovijeg karavana, promjena američkog rukovodstva ove sedmice takođe može biti faktor, ističe New York Times i ukazuje na upozorenja da bi Bidenova izborna pobjeda mogla podstaći novi talas migranata u nadi da će njegova administracija značajno popustiti migracionu politiku.

Biden je u predizbornoj kampanji rekao da će brzo poništi oštra ograničenja azila koja je uvela Trumpova administracija, uključujući politiku koja je mnoge tražioce azila primorala da u Meksiku čekaju na ishod svojih slučajeva.

List dodaje da Biden planira da prvog dana na funkciji traži od Kongresa široku reformu imigracionih zakona.

Iako je Biden obećao da će okončati strogu imigracionu politiku svog prethodnika, predstavnici administracije novoizabranog predsjednika koji će stupiti na dužnost u srijedu, 20. januara, upozorili su migrante da ne kreću na opasan put ka SAD, jer imigraciona politika neće biti promijenjena preko noći, ističe BBC.

Smatra se, dodaje britanski servis, da je obećanje nove imigracione politike pod Bidenovom administracijom podstaklo migrante da pokušaju da dođu do američke granice u nadi da će naći posao i sigurnost.

Neimenovani visoki zvaničnik predstojeće administracije rekao je za NBC news da migranti koji pokušavaju da traže azil u SAD "moraju da shvate da neće moći odmah da uđu u SAD".

On je rekao da će Bidenova administracija dati prednost imigrantima bez dokumenata koji već žive u SAD, a ne onima koji sada idu u tu zemlju.

Mark Morgan, vršilac dužnosti komesara Carine i zaštite granica SAD, prošle sedmice pozvao je potencijalne migrante da ne "troše svoje vrijeme i novac", rekavši da promjena administracije u SAD ne utiče na "vladavinu zakona i javno zdravlje".

federalna.ba/Beta

centralna Amerika SAD migracije