Hasičević za FR: Zakoni iz oblasti trgovine su stari - što hitnije ući u reforme i harmoniziranje sa EU direktivama

U Federaciji BiH u pripremi je novi normativni okvir iz oblasti trgovine. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević je u intervjuu za Federalni radio istakao nužnost mijenjanja postojećih zakona iz oblasti trgovine koji ne odgovaraju aktuelnom trenutku. Kao prioritetne aktivnosti istakao je donošenje zakona o unutrašnjoj trgovini, kontroli cijena, zaštiti potrošača, digitalizaciji Ministarstva, konkretnim koracima u suzbijanju sive ekonomije, posebno u prostoru e-trgovine. Govorio je i o aktivnostima na uvođenju neradne nedjelje, što je sada parcijalno riješeno zakonskim aktima nižih nivoa vlasti.  

„Razgovarali smo sa predstavnicima trgovinskih lanaca, inicijativa je naišla na odobravanje poslodavaca. Do sada smo imali šarolika rješenja na nižim nivoima što je poslodavcima predstavljalo organizacioni problem. Dobili smo podršku od Sindikata trgovine i Saveza potrošača, postoji politička saglasnost, došlo je vrijeme da se inicijativa realizira, nadam se da će nedjelja konačno biti dan za porodice“, kazao je ministar Hasičević.

„Zakon o unutrašnjoj trgovini je stari zakon, donesen 2006. godine već je bio u prednacrtu u parlamentarnoj proceduri, ali smo ga povukli, u toku su triparitetni razgovori sa partnerima kako bi riješili otvorena pitanja,  poput definiranja radnog vremene i unificiranja na teritoriji cijele Federacije, zaokruženje cijena, trgovac pojedinac... Prvi put je po svim tačkama koje reguliraju oblast trgovine postignuta saglasnost.“

Prioritetno je i ograničavanje marži, navodi ministar trgovine Federacije BiH.

„Trenutno su na snazi dvije odluke o neposrednoj kontroli marži za naftu i naftne derivate i osnovne životne namirnice. Problemi nastali u praksi do danas nisu riješeni, odluke o zamrznutoj  marži (31. 12 . 2021.) za poslovne subjekte, osnovane nakon tog datuma su neprovodive. Intencija je da što hitnije uradimo digitalizaciju kako bi pratili procjene cijena osnovnih životnih namirnica. Unutar našeg digitalnog sistema već pratimo promjenu cijena u oblasti nafte i naftnih distributera, svaki trgovac na teritoriji Federacije mora osigurati informaciju i dobiti  odobrenje o promjeni cijena od Ministarstva trgovine. Na taj način sprečavamo neosnovano bogaćenje u slučaju poremećenih tržišnih uvjeta, kojima smo bili svjedoci proteklih godina.“

U skladu sa EU tekovinama moramo sačuvati slobodu trgovine, podsjeća Hasičević.

„Sloboda trgovanja ne znači anarhiju, u tom kontekstu nužno je donošenje Zakona o kontroli cijena koji mora biti usklađen sa evropskim direktivama, a koje podrazumijevaju jasno definirane mjere i aktivnosti. Trenutni zakon o kontroli cijena donesen 1995. godine sa malim korekcijama 2007. ne odgovara aktuelnom trenutku“, kaže Hasičević te akcentira donošenje novog zakona koji će biti usklađen sa evropskim i podrazumjevati jasne pokazatelje, praćenje tržišta i uvođenje mjera sukladno aktuelnom trenutku.

„Danas imamo problem, kod postojećeg zakonskog rješenja nije sve jasno definirano. Mnogo toga je ostavljeno lokalnim zajednicama, kantoni donose posebne odluke kojima su određene različite stope marži, a različiti kriteriji velikim trgovačkim lancima, posebice stranim, predstavljaju problem u organizacionom  smislu, takve odluke je teško realizirati“, istakao je Hasičević.  

Cijene hrane usljed inflatornog pritiska nastavile su rasti, ali istovremeno potičući države na intervencije. Hasečić navodi da i pored usporavanja inflacije, potrebno je definirati mjere i aktivnosti vezane za formiranje i kontrolu cijena.

„Trenutno imamo usporavanje inflacije. Ministarstvo trgovine Federacije BiH u saradnji sa Agencijom za statistiku i Finansijnsko-informatičkom agencijom prati rast indeksa cijena, a u narednom periodu želimo kroz zakone i podzakonske akte definirati trigere, okidače koji pokreću mehanizam zaštite cijena.“

Smatra da je s ciljem stvaranja uslova za jednak tretman, kako potrošača tako i trgovaca, na jedinstvenom prostoru Bosne i Hercegovini i daljnjeg usklađivanja s regulativom EU, neophodno donijeti zakon koji će na jednak način tretirati zaštitu potrošača.

„Sada je slučaj da Republika Srpska ima zakon, a Federacija BiH i Distrikt Brčko primjenjuju pravni okvir koji je sadržan u državnom zakonu. Imperativ je da se harmoniziraju rješenja na nivou države, sadašnji pravni okvir stvara određene probleme, osobito velikim trgovačkim preduzećima koja posluju na nivou cijele BiH.“

Podsjetio je na zajedničku sjednicu dvije entitetske vlade, „Zaključeno je da se ujednače zakonska rješenja u cilju homogenizacije tržišta, što je u interesu prava potrošača, ali i trgovačkih društava.“ Naveo je da zbog izostanka političke volje nije donesen zakon na federalnom nivou .

„Postoji nacrt koji je usklađen sa evropskim normativima,
finansiran od strane EU, ali nije bilo političke volje jer se smatralo da derogira zakon na državnom nivou“, zaključio je ministar trgovine Federacije BiH Amir Hasičević