Hasanović: 22. maj je jedan najznačajnijih datuma u hiljadugodišnjoj historiji
Na današnji dan, prije 31 godinu, Bosna i Hercegovina je postala članica Ujedinjenih nacija, a zastava sa ljiljanima zavihorila se ispred zgrade na East Riveru.
Kako je istakao Izudin Hasanović, profesor Međunarodnog prava na Filozofskom fakultetu u Tuzli, taj datum se ubraja u jedan najznačajnijih datuma u hiljadugodišnjoj historiji - pored datuma nezavisnosti, državnosti, Povelje Kulina bana.
On je podsjetio kako je Pravni fakultet pokrenuo inicijativu da jedna ulica u Tuzli dobije naziv po 22. maju. Gradsko vijeće je to razmatralo i prihvatilo te je on iskoristio priliku da im se zahvali - upravo sa mjesta gdje se nalazi ta ulica.
Bh. delegaciju je tog 22. maja u UN-u predvodio Haris Silajdžić, tadašnji ministar vanjskih poslova BiH, a u pratnji je bio i prvi predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović. Zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, članice UN-a postale su još dvije bivše jugoslavenske republike - Slovenija i Hrvatska. Generalna skupština UN-a ,rezolucijom koja je donesena dva dana ranije, Bosni i Hercegovini dodijelila je status zemlje članice.
„Ove tri nove članice donose novo bogatstvo nacija, religija, jezika i kultura i želimo im dobrodošlicu, a posebno im odajemo počast za ispunjavanje obaveza i odgovornosti koje su stavljene pred njih u porodicu 175 zemalja članica“, kazao je Boutros Boutros Ghali, generalni sekretar UN-a od 1992. do 1996.
U vrijeme dobijanja statusa zemlje članice UN-a glavni grad BiH već je bio pod opsadom. Rat je bjesnio, niko nije vjerovao, ali ispostavit će da je strah bio opravdan - Bosna i Hercegovina je postala simbol stradanja civila, urbicida i genocida.
„Ljudska tragedija ogromnih razmjera, praćena prijetnjom i strahom se događa u mojoj zemlji i ako ne budu poduzeti hitni koraci, BiH će biti suočena sa terorom ogromnih razmjera. Shodno trenutnoj situaciji, pozivam Vijeće sigurnosti UN-a da aktivira Poglavlje 7 Povelje UN-a, koje dozvoljava međunarodnu vojnu intervenciju radi očuvanja osnovih ljudskih prava, civilima su neophodni hrana i lijekovi, da bi preživjeli“, kazao je u svom govoru Silajdžić.
Pravovremena reakcija je izostala, podsjetio je Silajdžić Vijeće sigurnosti UN-a 2010. godine u svom obraćanju: „Hiljade ubijenih civila i više od dva miliona raseljenih posljedica su četverogodišnje agresije i ignorisanja međunarodnih organizacija“.
Podsjećanje je važno jer 31 godinu kasnije, oni koji trebaju biti budućnost zemlje, žive u strahu i sjeni smjelih, nekažnjivih, zapaljivih i secesionističkih retorika, smatra profesor Hasanović: „Bosnom se na ovaj način ne može manipulisati, to je trajna državna vrijednost, državna i teritorijalna, i svako drugo tumačenje je pogrešno jer samo države se primaju u Ujedinjene nacije i svako drugo istupanje pojedinih političara van državnih institucija predstavlja kršenje povelje Ujedinjenih nacija i Ustava Bosne i Hercegovine“.
Konstantno iskušavanje strpljenja međunarodne zajednice doprinosi stvaranju straha, ali i podrivanju mira i sigurnosti te usporava napredak BiH na evropskom putu, zaključuje profesor Hasanović. No, ohrabrujuće je to što BiH ima podršku međunarodne zajednice, koja uvijek ističe najvažniji element zagarantovan i Dejtonskim mirovnim sporazumom - BiH je nezavisna i suverena država svih njenih građana.
federalna.ba