Hadžović o Gazi: Krajnje je vrijeme da pregovarački napori urode plodom
Rusko-ukrajinski rat bio je glavna tema Minhenske sigurnosne konferencije održane prošlog vikenda na kojoj je sudjelovalo više od 60 šefova država i vlada te niz visokih zvaničnika. Uz Ukrajinu, nezaobilazna je tema bila i rat Izraela protiv Hamasa te apokaliptična situacija u Pojasu Gaze. Tim povodom gost magazina Svijet bio je Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije u Sarajevu.
Kneset, izraelski parlament je usvojio rezoluciju kojom odbija stvaranje palestinske države, dok je Amerika uložila veto na prijedlog rezolucije o trenutnom prekidu vatre u Pojasu Gaze. Naime, Amerika želi humanitarni prekid vatre što je bio razlog odbijanja pomenute rezolucije, a misija glavnog američkog pregovarača je da isposluje oslobađanje talaca za humanitarni prekid vatre.
Govoreći o ishodu pregovora, Hadžović kaže da ulazimo u kritičnu fazu.
„Ovaj vikend će u Parizu također biti pregovarački proces između SAD-a, Katara, Egipta i Izraela koji je potvrdio svoj dolazak, što je ohrabrujuće. Sada su veliki ulozi na stolu i mislim da je krajnje vrijeme da pregovarački i diplomatski napori urode plodom - da vidimo neko rješenje“, objašnjava on.
Ono što je sigurno, kaže Hadžović, je da Izrael prijeti napadom na južni dio Gaze gdje je ogroman broj civila. Taj rok do 11. marta - do tada bi se trebao postići neki dogovor, dodaje on.
„Ono što je vidljivo je da Izrael ne odustaje od svojih namjera, ono što je i promovirao na početku - to je nova uprava na sjeveru Gaze bez Hamasa i jedan 'buffer' prostor koji bi osigurao da se ne dogode slične situacije kao što je to bilo 7. oktobra“, naglašava Hadžović.
Na spomenutoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, i Ukrajina je bila nezaobilazna tema. Između ostalog, poručeno je kako taj rat nosi i ogromne ekonomske posljedice za cijeli svijet pa ne čudi zamor tim ratom, osobito na Zapadu. Međutim, za vrijeme konferencije te par dana poslije, Rusija je napravila ozbiljna pomjeranja na frontu, što uključuje i zauzimanje Avdijivke, jednog od simbola ukrajinskog otpora. Brojni mediji prenose da je ruski predsjednik naredio svojim snagama da u roku od tri sedmice potpuno ovladaju regijom Luganjska. Upitan je li na pomolu početak kraja otpora Ukrajine, Hadžović kaže:
"Ne bih tako rekao. Nego slijed nekih neočekivanih okolnosti. Veoma dugo je i Evropska unija raspravljala o finansijskoj podršci od 50 milijardi Ukrajini. To se uspjelo nekako prebroditi, ali još važnije je to da imamo zastoj vojne pomoći od SAD-a. Upravo na tom fonu je bilo dosta razgovora na Minhenskoj konferenciji. To je i prilika da se susretnu predstavnici Kongresa i Senata, kojih je ukupno bilo 44 ovaj put. I zamjenica predsjednika je bila dolje i dala je određene garancije da će se odblokirati ovaj proces i da će se nastaviti vojna pomoć", ocijenio je Hadžović.
Minhensku konferenciju je obilježilo puno pitanja na koja nismo dobili odgovore, zaključio je on.
federalna.ba