Gross: Veći rizik je dopustiti Iranu da razvije nuklearno oružje nego pokušati ga zaustaviti

Na izraelsko-američke napade Iran odgovara snažnim udarima na američke baze u regiji Zaljeva, ali i raketnim napadima na izraelske gradove u kojima se gotovo svakodnevno oglašavaju sirene za zračnu opasnost. O trenutnoj situaciji u Izraelu, razlozima napada na Iran i mogućim posljedicama sukoba u magazinu Svijet govorio je stručnjak za Bliski istok i međunarodne odnose iz Tel Aviva Tom Gross.

Govoreći o stanju u Izraelu, Gross je naglasio da je zemlja od početka sukoba suočena s intenzivnim raketnim napadima iz Irana.

„Izrael je u stanju rata s Iranom još od ranog subotnjeg jutra. Iran je ispalio balističke rakete usmjerene na civile širom zemlje – Tel Aviv, Jerusalem, Haifu na sjeveru i Be'er Shevu na jugu“, rekao je Gross.

Ističe da Izrael raspolaže jednim od najsnažnijih sistema proturaketne odbrane na svijetu, ali da ni to ne uklanja strah među stanovništvom.

„Izrael ima izuzetno razvijen sistem proturaketne odbrane, ali kada se ispali toliki broj projektila, neke rakete ipak uspiju proći. Riječ je o vrlo snažnim projektilima koji su prvenstveno namijenjeni za vojne ciljeve, a Iran ih sada ispaljuje prema stambenim područjima“, kazao je.

Prema njegovim riječima, protekla sedmica bila je izuzetno teška za stanovnike Izraela.

„Ljudi gotovo da nisu spavali. Sirene za zračnu opasnost oglašavale su se tokom cijele noći i dana. To stvara ogroman psihološki pritisak na stanovništvo, iako Izraelci, nažalost, imaju iskustvo života u takvim okolnostima“, dodao je.

Gross podsjeća da Izrael već godinama živi s prijetnjama raketnih napada iz različitih pravaca.

„Izraelci su se u određenoj mjeri navikli na ovakve situacije jer su Hamas u Gazi, Hezbollah u Libanu, kao i sam Iran i ranije ispaljivali rakete prema izraelskim gradovima. Ipak, to ne znači da je ovaj put lakše – naprotiv, razmjeri napada čine situaciju posebno teškom“, naglasio je.

Na pitanje da li Izrael preuzima rizik šireg regionalnog rata, Gross smatra da odgovornost za širenje sukoba pripisuje iranskoj strani.

„Iran je taj koji pokušava proširiti sukob i pretvoriti ga u regionalni rat. Napao je ili prijetio napadima brojnim državama – od arapskih zemalja do Kipra, Azerbejdžana, pa čak i Turske, koja je članica NATO-a“, rekao je.

Dodaje da iranski režim, prema njegovom mišljenju, nema mnogo snažnih saveznika u međunarodnoj zajednici.

„Jedini ozbiljni partneri Irana su Kina i Rusija, ali za sada ne postoje naznake da bi te zemlje bile spremne vojno intervenirati kako bi spasile iranski režim. Osim toga, Iran se oslanja i na svoje regionalne saveznike, poput Hezbollaha u Libanu“, pojasnio je.

U tom kontekstu, smatra da je ključna dilema zapravo pitanje iranskog nuklearnog programa.

„Pravi rizik nije samo mogućnost regionalnog rata, već mogućnost da Iran razvije nuklearno oružje. Ako već sada, dok je oslabljen, može napadati brojne države u regiji, postavlja se pitanje šta bi mogao učiniti kada bi bio još snažniji“, istakao je Gross.

Govoreći o ulozi Sjedinjenih Američkih Država, Gross naglašava da bi Izraelu bilo izuzetno teško samostalno provesti ovako široku vojnu operaciju.

„Izrael bi vjerovatno pokušao djelovati i sam, jer smatra da mora zaustaviti iranski nuklearni program. Međutim, bez američke podrške bilo bi izuzetno teško izvesti tako opsežne zračne napade kakvi se trenutno provode“, rekao je.

Dodaje da bi u tom slučaju Izrael vjerovatno koristio drugačije metode.

„Bez američke podrške Izrael bi morao pribjeći drugačijim, manje vidljivim metodama kako bi pokušao osujetiti ili usporiti razvoj nuklearnog programa islamskog režima u Iranu“, zaključio je Gross.

Na kraju razgovora zahvalio se na pozivu, naglasivši da će razvoj situacije u narednim danima pokazati hoće li sukob ostati ograničen ili će prerasti u širu regionalnu krizu.

„U ovom trenutku teško je predvidjeti daljnji tok događaja, ali jasno je da će naredni potezi svih uključenih strana biti presudni“, poručio je Gross.

federalna.ba