Gradnja vjetroparkova podijelila javnost u SBK
Priča o korištenju obnovljivih izvora energije, minihidrocentrala po kojima Srednjobosanski kanton prednjači, ali i najava gradnje vjetroparkova, podijelila je javnost na ovom području. Na građane koji se, ne sporeći potrebu za čistom energijom protive načinu i mjesta njihove gradnje, i predstavnike vlasti i investitore. Istražili smo, hoće li biti najavljene gradnje vjetroparkova na Vlašiću, te koje su prednosti i nedostaci tog projekta.
Godinama mještani travničke mjesne zajednice Paklarevo te organizacije koje okupljaju ljubitelje prirode, ukazuju na pogubnost po okoliš ukoliko se predviđene vjetroelektrane na Vlašiću izgrade bez njihove saglasnosti. Smatraju čudnim što je za izgradnju vjetroelektrana izabran upravo prostor Galice, a ne neko od izoliranih područja ove planine. Stoga će od institucija vlasti, koje su koncesije dale, tražiti da preispitaju svoje odluke i uvedu ih u zakonske okvire. U suprotnom upozoravaju, one bi uništile turizam na ovoj planini, na čemu se temelji općinska strategija razvoja, ali i ugrozile vodosnadbijevanje.
„Sad su ova dva projekta u suprotnosti. Plava voda i vjetrenjače. Znači hoćete uvodit Plavu vodu, hoćete zagadit Plavu vodu. I ja bih smio garantovati za pet godina, ukoliko se izgrade ovi vjetroparkovi na Vlašiću, da će Travnik ostati bez pitke vode. Da ne govorim o turizmu“, tvrdi Marko Bokulić, član Eko udruge Galica.
„Ima Vlašića, ima prostora gdje bi to moglo biti. A meni je jako žao, ja sam kažem protiv toga da bude u ovoj našoj eko zoni, jer samo možemo imati probleme. Ništa dobro nam neće donijeti“, kaže mještanin Pero Čabro.
„Izgradnjom vjetroelektrana, ta pješačka i planinarska staza bi bila ugrožena. To je izričit zahtjev bio, da se te vjetroelektrane, vjetropark ne pravi na tim područjima“, rekao je Adis Ribić, pravni zastupnik mještana.
Kažu, nisu protiv gradnje, ali jesu protiv lokacija na kojima su predviđene, s obzirom da je uglavnom riječ o zemljištu u privatnom vlasništvu u blizini naselja i to na dijelu planine koja je proglašena parkom prirode. No jedina, vjetroelektrana Elektroprivrede snage 50 MW, čija koncesija nije istekla, planirana je na državnom zemljištu. Do sada je izrađena Studija izvodljivosti te dobijena okolinska dozvola. Čeka se, kažu iz ovog javnog preduzeća, usvajanje izmjena i dopuna kantonalnog Prostornog plana, a koji će biti osnov za izdavanje dozvola za građenje.
„Trenutno se na projektnom području Vjetroelektrane Vlašić vrše terenski radovi za potrebe izrade Elaborata eksproprijacije, na osnovu kojeg će općina Travnik utvrditi javni interes za eksproprijaciju nekretnina na lokalitetu Vjetroelektrane, saopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.
Iz kantonalne Vlade, koja nastoji ići u korak sa svijetom u iskorištavanju obnovljivih izvora energije, kažu da je vlast svjesna svih problema, ističući da su koncesije u prethodnim sazivima Vlade davane olako. No naglašavaju da se zakon mora ispoštovati.
„Ono što je važeći ugovor, realno ne možemo dirati, zbog svih drugih sudskih postupaka, a i nije korektno. Naš stav je tu, da gdje god istekne koncesioni ugovor, da se preispita. To je sad Savjet mjesne zajednice, to su sve eko udruge, tu su općinska vijeća koja će preispitat svaku tu novu koncesiju“, pojašnjava Bojan Domić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK.
Činjenica je da obnovljive izvore energije naša zemlja ne iskorištava u dovoljnoj mjeri, iako se na to obavezala, posebno u rokovima u kojima treba zamijeniti postojeće tradicionalne, a koji ne samo da zagađuju okoliš, nego i znatno utiču na zdravlje stanovništva. No na tom putu, osim zakonske regulative, očigledno je neophodno obrazovati ne samo građane, nego i vlast o prednostima ali i zakonskim okvirima korištenja obnovljivih izvora energije. Kako bi oni bili na korist svima.
federalna.ba