Gradnja drinskog nasipa još nije počela, mještani u strahu od svake kiše
Na području Semberije situacija danas znatno bolja. Rijeka Drina, koja se jučer razlila u vikend naselju Janja, polako se povlači u svoje korito. No, nakon katastrofalnih poplava iz 2014. godine mještani ovog područja strahuju od svake kiše. Od tada do danas prošlo je osam godina, a gradnja drinskog nasipa, najznačajnijeg infrastrukturnog prijokta, još nije ni počela.
„Plakat ko kuća stoji i na njemu - biće gotovo tada i tada. Promašena investicija, idemo dalje. Ništa, ni kamena“, priča Meho Pogača iz Janje.
„Samo prazna priča. Nasipe nisu ni počeli raditi. Osam godina, evo i deveta, ništa se ne radi. A kad dođe 5 do 12, onda kažu trebalo bi raditi“, dodaje Mile Vučić iz Janje.
Svake godine, početkom nove građevinske sezone najavljuju i gradnju drinskog nasipa. Uprkos obezbijeđenim kreditnim sredstvima, realizaciju ovog projekta kočili su imovinsko-pravni odnosi.
„Imali smo pokušaj izgradnje drinskog nasipa nakon 2014. Vlada RS-a je u tom trenutku obezbijedila novac za izgradnju, urađen je projekt, međutim, veliki broj mještana mjesnih zajednica Janja i dijelom Amajlije i Popovi su bili protiv trase koju je struka odredila zajedno sa Srbijom, jer tu moramo raditi zajedno zato što nasip na lijevoj obali Drine mora biti kompatibilan sa nasipom u Srbiji“, navodi Miroslav Milovanović, direktor JU Vode Srpske.
„Srbija radi nasip, ali pored Drine, a ne dva kilometra od Drine, to nije nasip. Ostaviće nas u poplavnom dijelu. Imam tu dva objekta, a trasa će proći iza kuća kad god bude prolazila. Ovo sam, znači, halalio, nek nosi“, ističe Meho Pogača.
Mještanima je za eksproprijaciju zemljišta ponuđena otkupna cijena od pet maraka po metru kvadratnom. S velikim brojem mještana postignut je dogovor, no ostalo je nekoliko spornih parcela mještana koji i dalje nisu prihvatali uslove, te je donesena odluka o proglašenju opšteg interesa. Gradnja će početi, a tužbe rješavati pravosudni organi.
„Već imamo prve najave aktivnosti i sama rijeka Drina kao i Sava je nešto što se mora sinhronizovati, raditi s komisijama slivova tih rijeka, obezbijediti ogromna sredstva i ono ne može biti odmah riješeno. Svakako ćemo se potruditi ispred resornog ministarstva da taj proces što prije krene i što prije bude završena ta kasetna odbrana koja bi stvarala veću sigurnost svih građana opštine Bijeljina“, kaže Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a (SNSD).
Dok se čeka na početak realizacije najznačajnijeg infrastrukturnog projekta, potrebno je, kažu mještani, regulisati postojeću kanalsku mrežu, s obzirom na to da nakon svakih većih padavina dođe do izlijevanja manjih riječica i šteta po domaćinstva.
„Mještani Janje očekuju da se konačno očiste usisni kanali i da se riješi primarna i sekundarna kanalska mreža. Da se to za sva vremena riješi i da spokojno očekuju padavine, jer svaki put, ako tri dana kiša pada, nastupi panika“, ističe Radislav Borovčanin, predsjednik Mjesne zajednice Janja.
Tenderski postupak je u proceduri, kažu nadležni. Izgradnja drinskog nasipa, koja bi trebala početi u novoj građevnskoj sezoni, biće rađena u tri faze. Podsjetimo, štete od poplava 2014. godine samo u Semberiji iznosile su oko 400 miliona maraka. Poplavljeno je više od 40 odsto teritorije Bijeljine, više od 30.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, te više od 4.500 domaćinstava.
federalna.ba