Ahatović: Dva su scenarija mogućih ruskih operacija u Ukrajini

Prema navodima svjetskih medija, sve je učestalije kršenje primirja na istoku Ukrajine. Za ta dešavanja pljušte međusobne optužbe - i proruskih separatist, ali i vladinih snaga u Kijevu.

S obzirom na činjenicu da je Ukrajina zemlja u stanju zamrznutog sukoba, te na veliku koncentraciju snaga i njihove pokrete, ali i pojačanja koja je Ruska Federacija dovukla u međuvremenu, može se svašta očekivati, ocijenio je gost ovosedmičnog izdanja vanjskopolitičkog magazina Svijet vojni analitičar Nedžad Ahatović. Ističe da se, i pored toga, i s jedne i s druge strane prednost daje diplomatskom način rješavanja krize, a da se oružjem zvecka radi pojačavanja pritiska i ubrzavanja tog diplomskog rješenja.

U odnosu na 2014. godinu, ukrajinski oružane snage su se, i pored disproporcije u sili, održale na nogama nakon indirektnog vojnog udara Ruske Federacije preko pobunjeničkih snaga u Donjecku i Lugansku. Tada su ukrajinske snage izgubile preko 60% svojih ukupnih vojni kapaciteta, ali nisu ustupnule, navodi Ahatović.

Stoga, kaže, Ruska Federacija i dan danas kalkuliše kad je u pitanju bilo kakav ozbiljan konflikt s Ukrajinom.

Što se tiče načina odvijanja operacija o kojima kalkulišu svjetski mediji, Ahatović objašnjava da bi se sve moglo svesti na dva scenarija. Prvi bi bila tzv. plitka penetracija, koja bi zahvatila područja Donjecka i Luganska, odnosno, regije Donbas. Ona bi, eventualno, mogla podrazumijevati i pomorsku operaciju iskrcavanja u blizini luke Odesa ili Mariupolja, kako bi se na taj način Ukrajina odsjekla od Crnog ili od Azovskog mora.

Što se tiče tzv. duboke penetracije, Ahatović kaže da je Rusija i tu opciju ostavila otvorenom, s obzirom na koncentraciju svojih specijalnih jedinica u Bjelorusiji. Te su jedinice koncentrisane uglavnom na 100 do 150 km od Kijeva i kad se u obzir uzme vrlo razvijena saobraćajna infrastruktura, one bi za nekoliko sati mogle savladati otpor na tom pravcu i ugroziti Kijev, smatra Ahatović.

“Ruske jedinice na Krimu su pojačale kapacitete u zračnom smislu. Dovučena je eskadrila Suhoja SU-34 Fullback. To su lovački bombarderi koji u Ruskoj Federaciji služe za distribuciju inteligentnog streljiva. Tenzije se i dalje drže na visokom nivou, ali cilj je da se postigne diplomatsko rješenje i ono što, u suštini, Ruska Federacija traži sve vrijeme: deeskalaciju i povlačenje NATO-a s njenih zapadnih granica”, dodaje Ahatović.

Ovo je školski primjer hibridnog ratovanja. Vidi se koji je to strateški šablon koji će Moskva upotrebljavati u narednom periodu. Pokazalo se da Zapad nije pripremljen na ovakvu vrstu upotrebe društvenih mreža i medija, ocjenjuje Ahatović.

"U logističkom smislu ove operacije zahtijevale su jako puno truda i ulaganja koje Ruska Federacija radi u smislu upotrebe svojih oružanih snaga, ali istovremeno je to jedna vrlo dobra logistička vježbe, projektni zadatak koji otvara razne mogućnosti, ne samo kad je u pitanju Ukrajina nego i globalo sučeljavanje Rusije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država”, zaključio je Ahatović.

federalna.ba