Globalna kriza iza zatvorskih zidova: Milion žena izloženo seksualnom nasilju, prinudnom radu i nehumanim uslovima

Broj žena u zatvorima širom svijeta raste zabrinjavajućom brzinom, a mnoge od njih žive u uslovima obilježenim seksualnim nasiljem, prisilnim radom i potpunom institucionalnom nevidljivošću. Dok nevladine organizacije upozoravaju da se radi o „globalnoj krizi u razvoju“, države širom svijeta i dalje zanemaruju specifične potrebe i ranjivosti žena iza rešetaka.

Brže rastuća zatvorska populacija od muške

Iako žene čine relativno mali udio ukupne zatvorske populacije – najčešće između 2% i 9% – statistike pokazuju da se njihov broj povećava mnogo brže nego broj zatvorenih muškaraca. Od 2000. godine zatvorska populacija žena porasla je za čak 57%, dok je u istom periodu broj zatvorenih muškaraca zabilježio rast od 22%. Ako se trend nastavi, broj žena u zatvoru mogao bi premašiti jedan milion.

„Suočavamo se s globalnom krizom“, upozorava Olivia Rope, izvršna direktorica organizacije Penal Reform International. „Žene su u zatvorskom sistemu često potpuno marginalizirane. Njihove potrebe nisu prepoznate, a uvjeti u kojima borave vrlo su teški i u velikom broju slučajeva nehumani.“

Nasilje, ponižavanje i rad bez naknade

Guardianova istraživanja, temeljena na razgovorima sa zatvorenicama, advokatima i aktivistima u Sjedinjenim Američkim Državama, Argentini, Keniji, Iranu i Salvadoru, otkrivaju šokantne obrasce zlostavljanja. U brojnim zatvorima žene su izložene premlaćivanjima, seksualnom nasilju, silovanju od strane čuvara i zatvorenika, prinudnom radu bez ikakve naknade, radnim zaduženjima u uslovima sličnim ropstvu.

Mnoge od ovih žena služe kazne za sitne prekršaje, poput krađe hrane za djecu, prosjačenja ili sitnih preprodaja u okviru „rata protiv droge“. Organizacije upozoravaju da su žene u raznim državama kažnjavane zbog preživljavanja, ne zbog kriminala.

Bangkok pravila — zanemarena međunarodna obaveza

Prije petnaest godina Ujedinjene nacije usvojile su Bangkok pravila, prvi set međunarodnih smjernica koji se bavi položajem žena u zatvorskom sistemu. Iako su pravila zamišljena da ojačaju zaštitu i unaprijede uslove za žene zatvorenice, većina država ih ne provodi.

„Neke zemlje napravile su mali napredak, ali mnogo toga je ostalo mrtvo slovo na papiru“, kaže Rope. „Danas smo vjerovatno u najtežem trenutku u posljednjih 15 godina kada je riječ o insistiranju na odgovornosti država.“

Siromaštvo, diskriminacija i nasilje — glavni razlozi zbog kojih žene završavaju u zatvoru

Prema analizama UN-a i međunarodnih organizacija, žene najčešće završe iza rešetaka zbog siromaštva i borbe za osnovne potrebe, prethodnih iskustava porodičnog nasilja, neravnopravnih zakona i diskriminacije, prekršaja povezanih s preživljavanjem, represivnih politika u borbi protiv droga i kriminalizacije rada u neformalnoj ekonomiji.

U zatvorima širom svijeta trenutno se nalazi više od 733.000 žena i djevojčica, ali stručnjaci vjeruju da je stvarni broj i veći zbog nedostupnih ili netačnih podataka.

Statistike pokazuju da se najveći broj žena nalazi u zatvorima u  SAD-u (174.607 zatvorenica), Kina (145.000 uz dodatni nepoznat broj u pritvorima bez suđenja), Evropa  (94.472 zatvorenice), Australija  (3.743, odnosno 8% ukupne zatvorske populacije), Engleska i Wales (3.566 žena, odnosno 4% ukupne populacije), od čega je više od 70% osuđeno za nenasilna djela.

Zatvorski sistem nije prilagođen ženama

Zatvori su istorijski kreirani za muškarce i prema muškim potrebama. Posljedice toga su posebno teške za žene, od kojih mnoge imaju: traumatsku prošlost, iskustva seksualnog i porodičnog nasilja, ali i psihičke poremećaje.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, stope samoubistava žena u evropskim zatvorima devet puta su više nego u općoj populaciji.

Za žene koje su preživjele nasilje, procedura poput pretresa, zatvorenih hodnika, skučenih tuševa i pretrpanih soba može biti retraumatizirajuća.

Majke iza rešetaka — djeca plaćaju najveću cijenu

Ogroman broj zatvorenica su samohrane majke. Procjenjuje se da 1,45 miliona djece širom svijeta ima majku u zatvoru. „Kada majka ode u zatvor, porodica se raspada“, objašnjava Rope. „Djeca završavaju u domovima, kod rođaka ili u sistemu socijalne zaštite. Posljedice su mnogo teže nego kada je otac taj koji je u zatvoru.“

Posebno težak položaj imaju trudnice. Zabilježeni su slučajevi u kojima su žene rađale same u ćelijama, bile vezane za krevete tokom poroda ili bile nadzirane od strane muških stražara u rodilištima.

Seksualno nasilje kao svakodnevnica

Izvještaji iz konfliktnih i nestabilnih područja pokazuju da seksualno nasilje nad zatvorenicama može poprimiti zastrašujuće razmjere. Neke od najtežih situacija uključuju silovanja od strane stražara, odvođenje žena iz ćelija tokom noći radi prostitucije, trgovinu zatvorenicama unutar samih zatvorskih sistema ili seksualno iskorištavanje zatvorenica radi pogodnosti i privilegija.

U Indiji su zabilježeni slučajevi u kojima se žene „dovode“ muškim zatvorenicima, a stotine djece rođene su u zatvorima kao rezultat seksualnog nasilja.

U mnogim zemljama žene se koriste kao radna snaga. Često su plaćene simbolično ili nikako. U Kambodži je otkriveno da su žene u jednom zatvoru ilegalno radile na proizvodnji odjeće za izvoz.

Organizacije upozoravaju da su veze između privatnih kompanija i zatvorskog rada u mnogim državama potpuno neregulisane.

Tajne institucije i netransparentnost — najveća prepreka za promjene

Pristup podacima i zatvorima izuzetno je otežan, što onemogućava nezavisni nadzor. Helen Fair, istraživačica i autorica Svjetske liste ženskog zatvaranja, ističe da su podaci o ženskoj zatvorskoj populaciji često nepotpuni ili nedostupni. „Imamo ogromne praznine u podacima. Zatvorski sistemi su zatvoreni, netransparentni i često neprijateljski prema istraživanju“, kaže Fair.

Prema mišljenju stručnjakinja koje rade sa zatvorenicama, krajnje je vrijeme za temeljnu reformu načina na koji se društvo nosi s kriminalom počinjenim od žena. „Nakon 20 godina rada sa ženama u zatvoru, uvjerena sam da zatvor ne funkcioniše“, navodi Sabrina Mahtani, britansko-zambijska advokatica i članica organizacije Women Beyond Walls. „Većina žena koje završe u zatvoru ne predstavlja opasnost za društvo. One izađu još traumiranije nego što su bile.“

Njena poruka je jasna: sistem mora pronaći alternativne modele pravde.

federalna.ba