Globalna brodarska industrija nastavlja zelena ulaganja uprkos cijeni ugljika

Najveći igrači u brodarskoj industriji odbacuju protivljenje administracije Donalda Trumpa globalnoj cijeni ugljika i nastavljaju s milijardama dolara vrijednim ulaganjima u smanjenje emisija.

Evropa, Brazil i niz drugih zemalja guraju sektor, koji je odgovoran za gotovo tri posto svjetskih emisija stakleničkih plinova, ka zelenoj tranziciji, piše Reuters.

Međutim, u oktobru su Sjedinjene Američke Države i Saudijska Arabija, dva najveća svjetska proizvođača nafte, uspješno predvodile napore da se za godinu dana odgodi odluka Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o nametu od 380 dolara po metričkoj toni.

Neki analitičari u početku su upozoravali da bi odsustvo takvog globalnog okvira moglo zakomplicirati planiranje kompanija i navesti ih da pauziraju zelena ulaganja.

Ali u intervjuima s 15 brodarskih kompanija, luka, dobavljača goriva i firmi za pomorsku tehnologiju, deset ih je reklo Reutersu da regionalni propisi, dugi investicioni ciklusi i očekivanja nastavka trenda dekarbonizacije idu u prilog nastavku ulaganja.

Analiza podataka o isporuci brodova do 2028. pokazala je da narudžbe brodova sposobnih za korištenje alternativnih goriva dominiraju novogradnjom. Håkan Agnevall, izvršni direktor Wartsile, velikog proizvođača brodskih motora i sistema za čišćenje ispušnih plinova, rekao je da jednogodišnja odgoda cijene ugljika vjerovatno neće uzdrmati njegove klijente, koji obično planiraju s perspektivom od 30 godina.

- Nije hrabro reći da će se propisi mijenjati tokom tih 30 godina - kazao je.

Većina od gotovo 50.000 komercijalnih brodova koji danas plove svijetom koristi lož ulje ili plinsko ulje. Ali u jednoglasnoj odluci iz 2023. članice IMO-a postavile su cilj neto nulte emisije do ili oko 2050. godine.

Kompanije su, u očekivanju, počele naručivati brodove s dvostrukim pogonom koji mogu koristiti i lož ulje i ekološki prihvatljivije alternative poput LNG-a, metanola i amonijaka.

Dok je Pacific Basin, veliki vlasnik brodova za rasuti teret, odlučio kupiti četiri nova broda na fosilna goriva, pozivajući se na odgodu IMO-ove cijene ugljika, kompanija je ostala izuzetak.

Za razliku od drugih sektora, od energetike do automobilske industrije, koji su smanjili svoje zelene ambicije u povlačenju koje se ubrzalo nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, brodarska industrija se zasad odbila povući.

Veliki brodovlasnici ponovili su svoju posvećenost ulaganjima u mjere smanjenja emisija, uključujući dvostruko pogonske brodove i uređaje za uštedu energije na brodovima.

Fena/federalna.ba