Global Sumud u okovima: Vraćanje aktivista kući, ali blokada Gaze traje – Šta dalje?
Mođete li zamislisti da se ukrcate na brodić nade pun humanitarne pomoći, samo da bi vas izraelska mornarica presrela usred mora, deportovala i poslala kući poput otpadnog tereta – hoće li ovo biti simbol otpora blokadi Gaze, ili samo još jedna stranica u dnevniku diplomatskih tenzija? Danas, 4. oktobra 2025., grupe Italijana i Turaka vraćaju se kući nakon što su izraelske snage presrele flotilu "Global Sumud", koja je nosila aktiviste poput Grete Thunberg i pokušavala probiti 18-godišnju blokadu Pojasa Gaze. Ovo dolazi usred globalne osude i Trumpovog plana za mir, gdje se humanitarna kriza miješa sa geopolitičkim šahom.
Zaronite u priču o hrabrosti, hapšenjima i pitanjima koja vise poput olujnog oblaka nad Sredozemljem.
Vraćanje kući: Čarter letovi za Italijane i Turke nakon deportacije
Danas će 26 Italijana i 36 Turaka otputovati iz Izraela, nakon što su izraelske snage presrele međunarodnu flotilu pomoći za Gazu. Italijanske vlasti su saopćile da će prva grupa od 26 talaca s brodića "Global Sumud" – jedrilica i malih brodova – napustiti zemlju čarter letom, prema objavi ministra vanjskih poslova Antonia Tajania na platformi X. "Italijani će biti prvo prevezeni u Istanbul", napisao je Tajani, ističući da će se vratiti kući uskoro. Međutim, 15 Italijana koji nisu potpisali obrazac za "dobrovoljno puštanje" moraju čekati sudsko proterivanje sljedeće sedmice. Turske vlasti očekuju povratak svojih 36 državljana specijalnim letom popodne, prema portparolu Ministarstva vanjskih poslova Onucu Kečeliu na X-u, dodajući da konačan broj još nije utvrđen i da avion može nositi i druge nacionalnosti. Prema izvještajima Reutersa i CNN-a, ovo je dio šire deportacije preko 450 aktivista iz više od 20 zemalja, uključujući one s brodova presretnutih oko 70 nautičkih milja od obale Gaze 1. oktobra.
Flotila kao simbol otpora i geopolitički katalizator
Presretanje "Global Sumud" flotile – sa preko 40 brodova i 500 aktivista, uključujući parlamentarce, odvjetnike i humanitarce – predstavlja klasičan primjer civilnog otpora koji ističe humanitarnu krizu u Gazi, gdje blokada dovodi do "izrađene gladi" prema UN-ovom izvještaju iz kolovoza 2025. Prema podacima iz The Guardiana i NPR-a, flotila je nosila simboličnu količinu pomoći (hrana, lijekovi), ali cilj je bio probiti blokadu uspostavljenu 2007., što je Izrael nazvao "legalnim" zbog sprječavanja oružja za Hamas. Ova akcija, slična onoj iz 2010. (gdje je Izrael ubio 9 aktivista), dolazi baš nakon Trumpovog plana za prekid vatre iz 2. oktobra, gdje je Hamas signalizirao spremnost za pregovore o talcima – flotila je time postala katalizator, podižući globalnu pažnju na 66.000 mrtvih Palestinaca i 160.000 ranjenih od oktobra 2023., prema Palestinskoj zdravstvenoj upravi. Turska istraga, pokrenuta zbog "terorističkog čina", i prosvjedi u Parizu, Barceloni i Ankari (gdje je Erdogan osudio "barbarstvo"), pokazuju kako ovo jača anti-izraelske koalicije, posebno u EU i Turskoj, gdje je Italijanska sindikalna unija pozvala na štrajk 3. oktobra.
Izraelska agresija kao kršenje prava ili nužna obrana?
Iako Izrael tvrdi da je presretanje "bez nasilja" (kao u videu Ministarstva vanjskih poslova gdje se vidi Greta Thunberg mirno razgovarajući s vojnicima), ono krši međunarodno pravo prema kritičarima poput UN-ovog specijalnog izvješćivača Francese Albanese, koja optužuje za "otmicu civila" – aktivisti su držani u luci Ašdod prije deportacije, bez pristupa odvjetnicima. S druge strane, Izrael nudi "siguran prijenos pomoći" kroz Ashdod, optužujući flotilu za "provokaciju" s vezama na Hamas (što organizatori odbijaju), slično incidentu iz juna kada je presretnut brod s Thunberg i Rimom Hasan, deportiranim u julu. Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro je zbog toga protjerao izraelske diplomate i raskinuo trgovinski sporazum, dok Turska vidi ovo kao "državni terorizam". Ovo odražava širi problem: blokada, koju kritičari poput Amnesty Internationala nazivaju "kolektivnom kaznom", spašava Izrael od optužbi za genocid, ali produbljuje humanitarnu katastrofu, gdje su dječaci umiru od gladi, a flotila postaje žrtveni jarac u Trumpovoj diplomaciji koja prioritet daje talcima nad civilima.
Šta slijedi: Deportacije, istrage i val prosvjeda
Greta Thunberg, koja je već bila deportirana u junu, i drugi aktivisti poput španjolskih i talijanskih parlamentaraca sada su na putu kući, ali preostalih 30 brodova (prema organizatorima) još uvijek plove, iako je samo jedan (Mikeno) izbjegao presretanje. Turska i Italija vode istrage, dok globalni prosvjedi rastu, s sukobima u Europi. Hoće li deportacije Italijana i Turaka smiriti tenzije, ili će sudsko proterivanje 15 Talijana sljedeće sedmice izazvati novi val osuda? Da li će Thunbergina deportacija i Erdoganova reakcija ubrzati Trumpov plan za mir, ili će blokada Gaze samo ojačati otpor? I kako će Kolumbijski potez utjecati na širi anti-izraelski front u Latinskoj Americi? Ova pitanja lebde poput brodova u nemirnom moru, obećavajući ili eskalaciju ili neočekivani preokret – ostanite uz nas da vidite hoće li humanitarni glasovi probiti blokadu srca.
federalna.ba/Mirza O