Glad ne bira - ukinuti porez za one koji doniraju hranu

Prema podacima Ujedinjenih nacija, svako šesto domaćinstvo u Bosni i Hercegovini je siromašno, a 15 posto građana je u apsolutnom  siromaštvu. Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku, oko 17.000 građana u BiH hrani se u javnim kuhinjama. Nažalost, taj broj   svakodnevno se povećava. Analiziramo zašto se u Bosni i Hercegovini na donacije za javne kuhinje plaća porez i dokad će biti tako.

One su umirovljenice. Sa mjesečnim primanjima ne mogu platiti ni  osnovne životne potrebe. To što su korisnice javnih kuhinja u Bijeljini i Sarajevu, ne smatraju svojom, već sramotom države.

Nažalost, redovi pred javnim kuhinjama sve su duži. Tako je i ispred Narodne kuhinje u sarajevskoj općini Novi Grad, kaže njen uposlenik.

Zbog alarmantnog rasta inflacije, izazvane pandemijom covida-19, a  potom i ratom u Ukrajini, bilježi se porast siromaštva i opće nesigurnosti snabdijevanja osnovnim životnim namirnicama. Kako pokazuju podaci Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa u oktobru ove godine iznosila je 2.905 KM. Prema posljednjim podacima, prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH je 1.138 maraka. Mnogi građani Bosne i Hercegovine više nisu u stanju da se prehrane: starije osobe i penzioneri, osobe u pokretu, nezaposlene samohrane majke. Većina njih postaju korisnici javnih kuhinja kojih je u našoj državi oko 60. Za mnoge od njih finansiranje je problem, jer su suočene sa sve većim izdacima zbog enormnih poskupljenja. Istovremeno, kompanije bacaju ogromne količine hrane koju nisu prodale. Poražavajuće je da se u Bosni i Hercegovini godišnje u prosjeku uništi oko 140 hiljada tona hrane iz maloprodaje i potrošnje. Kako ne bi bile obavezne da plaćaju PDV na hranu pred istekom roka, kompanije takvu hranu spaljuju na deponijama. Sve bi bilo lakše da se na donacije ne plaća porez na dodanu vrijednost, kaže iz udruženja „Mozaik“ Zoran Puljić, zbog čega je ova fondacija uputila inicijativu Parlamentu BiH da regulira pravni okvir za filantropiju, u konkretnom slučaju, za donaciju za humanitarne organizacije.

Usvajanje fiskalnih olakšica i sistema za sigurno doniranje su UN-ove  i EU obaveze koje je Bosna i Hercegovina preuzela. Ipak, samo deklarativno.

Danas je SDP-ov zastupnik u državnom Parlamentu Saša Magazinović kazao da je na institucijama i političarima da što hitnije urade svoj dio posla, jer ljudi gladuju, a hrana se baca te poručio da mora biti ukinut porez za one koji doniraju hranu:

„Vjerovali ili ne, živimo u državi u kojoj, ako bacite hranu, država vas nagradi, jer vam ne naplati PDV, a ako nahranite gladnog, donirajući hranu, država vas kazni, jer morate platiti 17 posto. U takvoj situaciji finansijski se više isplati baciti hranu na deponiju nego je donirati onima koji su u stanju potrebe“, kazao je Magazinović.

Dodao je da će tekst izmjena Zakona biti podijeljen zastupnicima već 1. decembra na konstituirajućoj sjednici. Od ovog zakona svi će imati samo korist, istakao je zastupnik Magazinović. I ekonomski stručnjak Faruk Hadžić ističe nužnost izmjene Zakona o donacijama.

Pred Bosnom i Hercegovinom se nalazi i buduća obaveza usklađivanja regulative sa smjernicama Evropske unije o doniranju hrane iz 2017. godine.

Na potezu su Parlamentarna skupština BiH, Uprava za indirektno oporezivanje i Vijeće ministara kako bi bile usvojene izmjene Zakona o PDV-u kojima bi donirana hrana pred istekom roka bila poreski priznati rashod. Institucije Bosne i Hercegovine, kako sada stvari stoje, više se bave sobom nego građanima BiH. A glad ne čeka, ona nažalost svakodnevno otvara vrata javnih kuhinja.