Bajdenovo priznanje genocida nad Jermenima zategnulo odnose SAD-a s Turskom
Definicija genocida kao namjernog uništavanja jedne grupe stanovništva zbog etničke, vjerske ili rasne pripadnosti s ciljem istrebljenja iako zapisana u međunarodnom pravu, nije prihvaćena ni zapamćena u svim dijelovima zemaljske kugle. Priznanje zločina genocida koje u teoriji kulture mira vodi pomirenju i prosperitetu, u praksi vodi negiranju, zategnutosti odnosa i kao što možemo vidjeti na američko-turskom primjeru, protestima i kulturi nemira.
Na dan sjećanja stradalih Jermena za vrijeme Osmanskog carstva, američki predsjednik Džozef Bajden zločin počinjen nad Jermenskim stanovništvom 1915. godine, službeno je nazvao genocidom. Američki kongres i američki predsjednici desetinama godina unazad bili su suzdržani od priznanja pokolja nad Jermenima kao genocida, te su pomno birali izraze za taj pokolj kako ne bi uvrijedili Tursku, ali ne i Biden koji je nakon ovog priznanja podigao prašinu.
"Predsjednik SAD-a, Biden, u svojoj poruci objavljenoj 24. aprila je upotrijebio neosnovane, nepravdene i nerealne izjave o bolnim događajima koji su se dovili prije više od jednog vijeka na našim prostorima. Ove izjave, koje nemaju nikakvi istorijsku ili pravnu osnovu, su nas veoma rastužile, kao i svakog pripadnika naše nacije", saopćio je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan.
Nakon Bajdenovog priznanja ministarstvo spoljnih poslova Turske pozvalo je ambasadora Sjedinjenih Država u Ankari Dejvida Saterfilda na razgovor, kako bi uložilo protest zbog odluke Vašingtona da zločine nad Jermenima iz 1915. proglasi genocidom.
Turska ne nengira ubijanja, ali brojke umrlih nisu ni blizu nečega tako velikog što bi se moglo nazvati genocidom, kako navodi Ankara. Sa druge strane Jerevan ne dijeli mišljenje Turske.
"Američko priznanje će imati fundamentalnu važnost iz perspektive ljudskih prava kako bi se spriječilo nasilje i eliminisali ovakvi zločini u budućnosti, te vratila istorijska pravda", smatra ombudsman za ljudska prava u Jermeniji Arman Tatojan.
Priznanje genocida od strane Amerike uzburkalo u Turskoj gdje su iz istog razloga održani protesti.
"Mi smo svjesni da je američki predsjednik Joe Biden 24. aprila dao izjavu kakvu do sada nije dao niti jedan predsjednik SAD-a. Jer to je dio plana da se opkoli Turska. Džo Bajden je ispalio prvi hitac u planu da se opkoli Turska", kaže demonstrant Dilek Džinar.
U Jermenji naravno podržavaju prizanje te ga smartaju velikim korakom za budućnost naroda te zemlje. Na moralnom nivou priznanje je veliko te daje nevjerovatan podsticaj globalnoj jermenskoj zajednici koja decenijama radi da dođe to ovog priznanja.
"Turska negira da se ovdje dogodio genocid. Ako ostavimo po strani negiranje genocida, negiranje riječi 'genocid', negiraju skoro sve šta se dogodilo. Oni to brane iz stanovišta da 'u našoj prošlosti nema nikakvog zločina i ničega čega se treba sramiti'. To je stav prošlih vlada i starih nacionalističkh refleksa. Oni ne teže utvrđivanju istorijske istine", ističe jermenski izdavač Rober Koptas.
Pored Sjedinjenih Država genocid nad jermenskim stanovništvom do sada priznale su 32 države, uključujući Rusiju, Francusku, Belgiju i Austriju, Argentinu i Brazil.
Američki predsjednik Džosef Bajden ovim priznanjem možda jeste zategao bilateralne odnose Turske i SAD-a, ali je ispunio jedan od svojih ciljeva, a to je vođenje humanije politike i diplomatije za odbranu ljudskih prava.
Amerika se, izgleda, vratila na globalni tron sa palicom policajca svijeta,jer kako je to naveo američki državni sekretar Entoni Blinken, administracija Džozefa Bajdena protiviće se svakom kršenju ljudskih prava gde god se to događalo i bez obzira da li su to protivnici ili partneri SAD-a.
Ovo je videoprilog iz vanjskopolitičkog magazina Federalne televizije Svijet. Cijelu emisiju pogledajte OVDJE.
federalna.ba