Gas iz Azerbejdžana u BiH bi mogao samo preko Južne interkonekcije
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović obratio se na 9. globalnom Baku Forumu. Kritikovao je Ujedinjene nacije i pohvalio djelovanje OHR-a u BiH. A s predsjednikom Azerbejdžana razgovarao je o snabdijevanju Bosne i Hercegovine gasom. Azerbejdžan ga je spreman osigurati, ali on u našu zemlju može samo iz jednog pravca.
I opet se vraćamo na projekat Južne interkonekcije. Međunarodni gasni pravac, Jadransko-jonski gasovod, koji se nastavlja na hrvatski najbolja je alternativa za BiH. Gas koji je danas obećan iz Azerbejdžana može samo ovim putem. Stanje u Ukrajini, istina, ubrzalo je procedure spajanja naše zemlje na nove gasne interkonekcije. Možda će ovo biti motiv više za bh. vlasti da dodatno ubrzaju radove.
"Do nas je u Bosni i Hercegovini da postignemo unutar Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH dogovore i da onda idemo u zaključivanje sporazuma”, rekao je Džaferović.
Inače, pitanje snabdijevanja naftom i gasom, kao i siromaštvo i glad, među temama je 9. Globalnog Baku Foruma. Ključna tema svakako je rat u Ukrajini, pitanje izbjeglica i pomirenja. Na brojnim panelima koji su planirani u tri dana foruma je i onaj o globalnom zdravlju nakon pandemije.
U uvodnom obraćanju predsjedavajući Predsjedništva BiH naglasio je da posljedice globalnih kriza snose svi, iako za njih nisu svi jednako odgovorni. Obrušio se na djelovanje UN-a tokom rata u BiH, ali i pohvalio djelovanje OHR-a i zemalja članica PIC-a u našoj zemlji.
“Zahvaljujući multilateralnoj akciji i djelovanju sistema međunarodne zajednice, spriječen je najgori scenarij – prelijevanje rata iz Ukrajine na područje Bosne i Hercegovine, ali da bi se osigurala dugoročna stabilnost bit će nam potrebno još mnogo opreza, mudrosti i povrh svega odlučnosti”, poručio je Džaferović.
U Baku su stigli i bivši predsjednici zemalja Zapadnog Balkana, koji će učestvovati na panelu o mijenjaju Evrope i sigurnosti Zapadnog Balkana. I u ovom slučaju Džaferović je ponovio da integracija Bosne i Hercegovine i drugih država može unijeti jednu novu snagu u Evropsku uniju. S druge strane bivši predsjednik Srbije Boris Tadić skeptičan je, zbog razjedninjenosti Unije na pitanju proširenja.
“To je više nego jasno – da u EU ne postoji koherentan stav o proširenju, ne postoji ni među građanima EU i ona više nije ono što je bila. Greška je u nedostatku strateškog promišljanja o EU, koja ne zna gdje su joj granice, koji su joj definisani interesi i način na koji se ona ponaša i u ovom ukrajinsko-ruskom konfliktu svjedoči o tome da je ona sve slabija i sa sve manjim autoritetom, da prati svoje tradicionalne saveznike”, rekao je Tadić.
Forum je jasno ukazao na to da se kompletna Evropska unija nalazi u brojnim problemima i globalnim izazovima, koji su već vidljivi, a do kojih je doveo ponajviše rat u Ukrajini. Ukazano je, između ostalog, na potrebu nikada snažnije saradnje unutar Evrope, ali i svijeta kako bi se iole sve poljedice bar ublažile.
federalna.ba