Francuski ministar: Proširenje je stvar EU, a ne stranih sila poput Rusije i SAD-a
Francuski ministar za evropske poslove Benjamin Haddad izjavio je da raspored proširenja EU ne bi trebale diktirati strane sile poput Rusije ili SAD-a, te da Ukrajina, Moldavija i Zapadni Balkan ne bi trebali biti ostavljeni "u sivoj zoni".
Haddad je jučer izjavio za Politico, uoči planiranog sastanka Vijeća za opće poslove u Nikoziji koji je otkazan zbog sigurnosnih razloga, s obzirom na rat na Bliskom istoku.
"Nijedna sila izvan EU ne bi trebala odlučivati o proširenju umjesto svojih članica", rekao je francuski ministar.
Haddadovi komentari dolaze u trenutku kada Evropska komisija i neke članice vrše pritisak da se Ukrajina uvede u blok već sljedeće godine, koristeći inovativan pristup poznat kao "obrnuto proširenje" koji bi novim članicama dao ograničene privilegije članstva.
Pritisak iz Brisela djelimično je motiviran činjenicom da je članstvo u EU adut u tekućim mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije, koje vode SAD.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski teži da njegova zemlja postane članica EU 2027. godine.
"Ni SAD ni Rusija ne bi trebale imati nikakav utjecaj na propolitičko proširenje EU", istakao je Haddad.
Pariz se zalaže za pridruživanje Ukrajine EU, a francuski ministar insistira da Kijev, Moldavija i Zapadni Balkan ne bi trebali biti ostavljeni "u sivoj zoni, ranjivi na strani utjecaj i agresiju".
Međutim, Francuska nije sklona prijedlozima za promjenu načina na koji Unija prima nove članice.
"To proširenje mora ostati zahtjevno i zasnovano na zaslugama kako bi se osigurao njegov uspjeh i kredibilitet", rekao je Haddad.
Uoči odgođenog putovanja u Nikoziju, evropska komesarka za proširenje Marta Kos razgovarala je s Politikom, koja je istakla da su pregovori između Brisela i Crne Gore o članstvu te zemlje u EU ušli u posljednju godinu i da je ta mala balkanska zemlja prva u redu za pridruživanje bloku.
"Vrijeme je da se počnu pregovori o sporazumu o pristupanju Crne Gore", rekla je Kos. „Komisija je trenutno u završnoj fazi pripreme nacrta ugovora“, dodala je evropska komesarka.
Prema njenim riječima, sljedeći korak je utvrditi „koje su zaštitne mjere potrebne kako bi se osiguralo da buduće članice nastave poštovati svoje obaveze nakon pristupanja“.
Marta Kos je istakla da kandidati mogu biti primljeni u EU brže nego prije, ali se mogu suočiti i s ograničenjima članstva. „To je važna lekcija naučena iz prethodnih proširenja“, rekla je evropska komesarka.
Iako Kos nije rekla šta je razlog za zabrinutost, jasno je da se to odnosi na Mađarsku, koja se pridružila EU 2004. godine.
„Potrebna nam je polisa osiguranja protiv trojanskih konja u EU, zemalja koje rade protiv naših zajedničkih ciljeva“, rekla je.
Politico piše da su među ograničenjima koja je predložila Komisija „inovativne“ mjere za zaštitu budžeta Unije, ključnih politika i struktura donošenja odluka, uključujući obavezu lojalne saradnje.
federalna.ba/Beta