Francuska suočena sa žestokom budžetskom "bitkom", dok ljevica prijeti rušenjem vlade

Dok je otvorena debata u francuskoj Nacionalnoj skupštini, premijer Sebastien Lecornu u subotu je priznao da je nacrt budžeta za 2026. godinu "nesavršen", ali je apelirao na jedinstvo suočen s rastućim neslaganjem ljevice i desnog centra.

Vlada ima rok do 23. decembra da "progura" zakon kroz parlament, gdje opozicione stranke imaju dovoljno mjesta da blokiraju ključne mjere ili pokrenu glasanje o nepovjerenju, izvijestila je francuska informativna televizija BFM TV.

Socijalistička partija (PS) upozorila je da bi mogla podnijeti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja ako vlada ne uključi jače mjere preraspodjele. Centralni dio njenih zahtjeva je takozvani "Zucmanov porez", prijedlog da se uvede minimalni porez od dva posto na bogatstvo veće od 100 miliona eura (116,25 miliona dolara).

- Le Pen u potpunosti odbacuje "Zucmanov porez"

Liderka Nacionalnog okupljanja (RN) Marine Le Pen ponovo je potvrdila da njena stranka neće podržati porez, čak ni u razvodnjenom obliku.

„Podržat ćemo ga samo ako tačno odgovara porezu na bogatstvo koji smo predložili, isključujući glavno prebivalište“, rekla je Le Pen tokom posjete regiji Vosges.

„Ako je tekst napisan onako kako Socijalistička partija želi, nećemo ga podržati“, naglasila je.

Ekonomista Gabriel Zucman, čije je ime inspirisalo porez, također je izrazio zabrinutost na radiju France Inter, upozoravajući da bi višestruka izuzeća „ponovo pokrenula mašinu za optimizaciju“.

Uporedio je situaciju sa 1981. godinom, kada je u Francuskoj uveden porez na bogatstvo, ali su „milijarderi uspjeli izbjeći plaćanje“.

Uprkos turbulencijama, zastupnici su usvojili nekoliko amandmana, uključujući nastavak minimalnog poreza od 20 posto za one s visokim primanjima dok deficit ne padne ispod tri posto, te proširena poreska izuzeća za prekovremeni rad i plaćanja za održavanje.

Poreske olakšice za novinare također su revidirane, čime je smanjena gornja granica prihoda za podobnost.

Nacrt budžeta za 2026. godinu dodjeljuje 4,7 milijardi eura (5,46 milijardi dolara) lokalnim vlastima, ali male općine upozoravaju da bi nejasno finansiranje moglo zamrznuti ključne projekte.

„Nismo sigurni u naše subvencije“, rekao je gradonačelnik u Pirinejima-Atlantiku, koji je već pauzirao infrastrukturne planove.

AA/federalna.ba