Fond za humanitarno pravo predstavio Dosje o Srpskoj dobrovoljačkoj gardi i Arkanu

videoprilog Dejana Kožula (Dnevnik 2)

U Beogradu je predstavljen Dosje Fonda za humanitarno pravo o Srpskoj dobrovoljačkoj gardi, koju je osnovao Željko Ražnatović, zvani Arkan. U tri cjeline Dosje se bavi nastankom Garde, sudjelovanjem njenih pripadnika u ratnim zločinima u BiH i Hrvatskoj te raspuštanjem ove jedinice.

Istočna Slavonija, Bjeljina, Zvornik, Srebrenica, Sanski Most... ovo su samo neki od toponima gdje je svoj trag u vidu ratnih zločina ostavljala Srpska dobrovoljačka garda, navodi Jovana Kolarić, autorica Dosjea.

“Tokom zauzimanja Bijeljine pripadnici su izvodili iz kuća...krizng štaba u Bijeljini. 9. Aprila 1992. Grupa vojnika izeli su najmanje 12 muškaraca iz podruma stambene zgrade...“

Predugačak je ovaj trag koji se nije završio u ratu, iako je Garda zvanično rasformirana 1996. godine. Njihov trag nalazi se i na Kosovu, ali i u ubistvu Zorana Đinđića. Dokaza je puno, ali predmeta malo, odnosno samo jedan za zločin u Bijeljini, ističe Ivana Žanić, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo.

Zločini koje je počinila Srpska dobrovoljačka garda bili su sastavni dijelovi optužnica Haškog tribunala protiv Slobodana Miloševića, Gorana Hadžića i Jovice Stanišića i Franka Simatovića. U samoj Srbiji nijedan pripadnik ove jedinice nikad nije procesuiran.

federalna.ba

arkan Željko Ražnatović Fond za humanitarno pravo