Finska ne vjeruje da će se rat u Ukrajini završiti ove godine

Finski predsjednik izjavio je u ponedjeljak da ne predviđa kraj rata u Ukrajini ove godine, dodajući da bi najranije mogli doći do pregovaračkog stola bilo negdje u februaru ili martu 2026. 

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Briselu, Alexander Stubb naglasio je kontinuiranu potrebu saveza da podrži Ukrajinu, rekavši: "Trenutno je vrijeme da se poveća pritisak na Rusiju, i vojno i finansijski. Obično sam realističan optimista, ali da budem sasvim iskren, ne vidim kraj ovog sukoba ove godine."

Dodao je da bi najranija prilika za pregovore vjerovatno bila februar ili mart, ovisno o procjeni ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Stubb je naglasio da Rusija "nastavlja ciljati civilnu infrastrukturu i stanovništvo, (bez) znakova stvarne spremnosti da sjedne za pregovarački stol."

O diplomatskim kontaktima, finski predsjednik upozorio je na jednostrane akcije, rekavši: "Ne bi trebalo biti samostalnih djela. To je upravo ono što Rusija pokušava učiniti. Dakle, ako bi jedan evropski lider bio u kontaktu sa svojim ruskim kolegom, (to) bi moralo biti blisko koordinirano."

Stubb je rekao da ne vidi "nikakve znakove radikalnih promjena u prisustvu američkih trupa u Evropi" i da nije "pretjerano zabrinut" zbog toga, dodajući da je u interesu svih da SAD održi uporište na kontinentu.

Rutte je ponovio posvećenost saveza odvraćanju i odbrani, ističući nedavne evropske sankcije ruskom naftnom sektoru i važnost održavanja snažnog američkog vojnog prisustva u Evropi.

"Zajedno pokazujemo spremnost i odlučnost. Osiguravamo da više kapaciteta bude dostupno kad god i gdje god je potrebno, na kopnu, na moru i u zraku, i sarađujemo s industrijom kako bismo osigurali tehnološke sisteme i municiju potrebnu za odbranu svakog centimetra savezničke teritorije", rekao je.

Također se osvrnuo na zabrinutost zbog nedavnih sigurnosnih incidenata u Evropi, uključujući aktivnost dronova u Belgiji i oštećenje željezničkih pruga u Poljskoj, pri čemu su oboje naglasili blisku saradnju NATO-a s nacionalnim vlastima dok se čeka službena istraga.

"NATO i Poljska su u intenzivnom kontaktu po ovom pitanju i, naravno, sada moramo pričekati ishod istrage", rekao je.

Ranije u ponedjeljak, poljski premijer Donald Tusk nazvao je štetu nanesenu preko noći na međugradskoj željezničkoj pruzi Varšava - Lublin u blizini sela Mika činom sabotaže.

Rusija je okrivljena za ranije povrede zračnog prostora i sumnje na sabotaže, ali je negirala bilo kakvu odgovornost.

Sa 1.343 kilometra (834 milje), Finska ima najdužu granicu od svih država članica Evropske unije s Rusijom.

Sovjetski Savez je izvršio invaziju na Finsku u novembru 1939. Zimski rat, kako je poznat, trajao je više od tri mjeseca i uprkos velikim gubicima, SSSR je pobijedio.

AA/federalna.ba