Fidan: Odnosi Turske i Bocvane zasnovani na uzajamnom poštovanju i principu obostrane koristi

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da je Turska postigla značajan napredak u odnosima s afričkim kontinentom na osnovu međusobnog poštovanja i principa u kojem svi dobivaju,. Fidan je to kazao na zajedničkoj konferenciji za novinare s ministrom vanjskih poslova Bocvane Phenyom Butaleom, nakon njihovog sastanka u Ankari. Napominjući da je ovo bila druga Butaleova posjeta Turskoj ove godine, podsjetio je da je ugostio svog kolegu i u aprilu tokom Diplomatskog foruma u Antaliji.

“Naši odnosi s kontinentom sada su se pretvorili u politiku partnerstva. Danas se naša zastava vijori u gotovo svim afričkim zemljama“, rekao je Fidan.

Fidan je rekao da Turska ima za cilj dalje jačanje svojih odnosa s Afrikom na planiranom 4. samitu partnerstva Turska-Afrika sljedeće godine, izražavajući uvjerenje u podršku afričkih partnera poput Bocvane. Rekao je da Turska poduzima odlučne korake kako bi unaprijedila saradnju s Bocvanom u svim oblastima, napominjući da je otvaranje turske ambasade u Gaboroneu 2014. godine dalo značajan zamah bilateralnim vezama. Rekao je svom kolegi da je Turska spremna pružiti potrebnu podršku Bocvani za otvaranje ambasade u Turskoj.

“Naša ekonomska saradnja s Bocvanom ima veliki potencijal. Cilj nam je održati 3. sastanak Zajedničke komisije za saradnju u Gaboronu u narednom periodu“, dodao je.

Fidan je naglasio da se Butale pridružio sastanku Poslovnog vijeća Turske i Bocvane u ponedjeljak u Ankari, ističući važnost jačanja trgovinske, investicijske i infrastrukturne saradnje kako bi se podržao ekonomski rast i povezanost Bocvane. Rekao je da su Turska i Bocvana upravo potpisale nove sporazume i da imaju za cilj zaključiti još više na obostranu korist, dodajući da je planirana i saradnja u odbrambenoj industriji. Napomenuo je da će Turska nastaviti nuditi stipendije studentima Bocvane i pozdravio njihovu preferenciju za studiranje u Turskoj Republici Sjeverni Kipar.

“Turska nastavlja igrati konstruktivnu ulogu u rješavanju sukoba i sporova u Africi“, rekao je Fidan novinarima, napominjući da je u protekle 22 godine Ankara poduzela velike korake u svom radu s Afrikom, koristeći sve alate vanjske politike na koordiniran i profesionalan način.

Dodao je da su turske ambasade, koje sada djeluju u 44 afričke zemlje, bile u prvim redovima ove politike, stavljajući Tursku među vodeće nacije u smislu diplomatskog prisustva na kontinentu. Fidan je rekao da je potpisano skoro 100 sporazuma u vojnoj i sigurnosnoj oblasti, da Turska fondacija Maarif upravlja sa preko 230 škola i da je potpisano oko 150 sporazuma o trgovinskim i ekonomskim pitanjima. Rekao je da je obim trgovine Turske sa afričkim kontinentom porastao sa 4,3 milijarde dolara u 2002. godini na 36,6 milijardi dolara u 2024. godini, što predstavlja gotovo devetostruko povećanje.

Butale je naglasio da se saradnja u Africi razvija na osnovu principa win-win. Podsjećajući da je Turska otvorila ambasadu u njegovoj zemlji, naznačio je da će i oni što prije uspostaviti prisustvo u Ankari. Rekao je da podržavaju mirovne napore Turske na međunarodnoj sceni i djeluju koordinirano. Također je napomenuo da Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) aktivno provodi različite projekte u regiji, s ciljem održivog razvoja širom kontinenta. Fidan je dalje rekao da bolna historijska iskustva zbližavaju narode.

“Danas, Bocvana stoji u solidarnosti s palestinskim narodom protiv izraelske okupacije i genocidne politike. Snažna podrška zemalja koje su među prvima priznale Državu Palestinu daje nadu svima nama“, dodao je.

Fidan je rekao da mir na Bliskom istoku ovisi o dvodržavnom rješenju, pozdravio je nedavna priznanja Palestine i istakao aktivnu diplomatiju Turske za prekid vatre u Gazi, pristup pomoći i trajni mir. Rekao je da je Turska, kao predsjedavajuća Vijeća ministara vanjskih poslova Organizacije islamske saradnje, pozvala na sastanak u Džedi u narednim danima kako bi se osudila odluka Izraela o proširenju operacije u Gazi.

“Najveći problem, najveća prijetnja u Gazi trenutno je to što se dva miliona ljudi bori s glađu. Ovo je izraelska politika, korištenje gladi kako bi se ljudi pokušali prisiliti na progonstvo i raseljavanje“, rekao je.

AA/federalna.ba