Femicid: Gdje je granica između informiranja, odgovornosti i viktimizacije?

U Sarajevu je ukopana Elma Prusac-Godinjak, još jedna žrtva femicida. Pitanje ostaje isto – zašto sistem i društvo reagiraju tek kada bude kasno? Od institucija do društvenih mreža, odgovornost je šira nego što se često želi priznati. Dok se tragedije pretvaraju u naslove, a društvene mreže u prostor osude žrtve umjesto počinioca, stručnjaci upozoravaju da borba protiv femicida ne smije stati na nekoliko dana pažnje. Gdje je granica između odgovornosti, informiranja i dodatne viktimizacije, istražio je naš Imran Maglajlić.

Posebna uloga medija

Stručnjaci upozoravaju da problem femicida ne počinje trenutkom zločina nego mnogo ranije – kroz tolerisanje nasilja, relativizaciju prijetnji i izostanak pravovremene reakcije sistema. Posebnu ulogu u izvještavanju o femicidu i nasilju imaju mediji.

Femicid često pokaže da medijska izvještavanja izađu izvan okvira javnog interesa. A u javnom interesu nije da se detaljno piše i govori o onome što je žrtva prošla, jer to nanosi dodatnu štetu žrtvi i njenoj porodici.

„Mediji trebaju da izvještavaju o tome da se desio femicid, da se desilo ubistvo ili bilo koje drugo krivično djelo, šta je preduzela policija, tužilaštvo, šta se desilo sa počiniocem. Ali neki detalji nisu od interesa da ih javnost zna“, kaže novinarka Ljiljana Smiljanić.

Suosjećanje s počiniocem

Društvene mreže i portali svjedoče da veliki broj građana često pokazuje suosjećanje sa počiniocem i krivicu stavlja na žrtvu. Iz Fondacije „Udružene žene“ kažu da je odgovor društva poražavajući.

„Pri tome ne mislim samo na odgovor institucija nego i pojedinaca koji se oglašavaju javno da razne načine i na neki način opravdavaju. Svi oni koji razumiju monstruozno ubistvo i koji mogu da se suosjećaju sa počiniocem praktično predstavljaju rizičnu osobu koja bi mogla u sličnim situacijama mogla da uradi nešto slično“, navodi Gorica Ivić, direktorica Fondacije Udružene žene.

Brojni su koraci koji je potrebno uraditi da bi se govor mržnje potisnuo iz javne i medijske sfere. Promjena društvene klime zavisi i od pojedinca.

„Norme da bi se promijenile i uopšte sistem vrijednosti mora da se pođe od pojedinca. U ovom slučaju bilo bi jako poželjno da žene, ali i udruženja, žene koje su „viđene“ da osuđuju i da se više o tome priča, a ne samo par dana kada to bude aktuelna tema“, naglašava sociološkinja Jadranka Berić.

Govor mržnje bez posljedica

Virtuelni prostor nije pravno uređen zbog toga je plodno tlo za govor mržnje bez posljedica.

„Možemo da vidimo da je to izmaklo kontroli, ako ikakva kontrola i postoji. Teško je to regulisati, možda bi najbolje bilo isključiti komentare na takvim objavama u potpunosti“, dodaje Smiljanić.

Femicid je u Federaciji i Brčko distriktu definisan kao krivično djelo, a pitanje je do kada će relativizacija femicida ili govor mržnje prema ženama u virtuelnom prostoru biti nekažnjivi.

federalna.ba