Evropski parlament zabrinut zbog uticaja trećih zemalja na evropski put Crne Gore

Evropski parlament duboko je zabrinut zbog zlonamjernog stranog miješanja, destabilizujućih aktivnosti, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformiranja koje u Crnoj Gori provode akteri iz trećih zemalja.

To je dio nacrta izvještaja o napretku Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji koji će u srijedu predstaviti stalni izvjestitelj Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, a u kojem se Crna Gora ohrabruje da dodatno unaprijedi ispunjavanje završnih mjerila, naročito za poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava.

Šarec će nacrt izvještaja predstaviti u Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta dok je glasanje o nacrtu predviđeno u maju, a zatim na plenarnoj sjednici u Strazbourgu u julu ove godine.

Također u nacrtu se naglašava potreba za političkom stabilnošću i konstruktivnom međustranačkom saradnjom i podsjeća da istinski napredak zavisi od djelotvorne primjene usvojenih reformi i trajnih rezultata u oblasti vladavine prava, prenosi Radiotelevizija Crne Gore.

Crna Gora ulazi u završnu fazu pregovora s EU-om čiji bi tehnički dio mogao biti završen do kraja godine, smatra crnogorska ministrica evropskih integracija Maida Gorčević.

Ulazak u završnu, tehničko-pravnu fazu pregovora nastupit će formiranjem ad hoc radne grupe za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Uniji, a koji se tehnički priprema paralelno sa završnicom pregovora, ali se formalno finalizira tek nakon zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja.

U januaru je Crna Gora zatvorila poglavlje 32 o financijskoj kontroli u okviru pristupnih pregovora s Evropskom unijom što je još jedan korak u ambicioznom planu Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva preostala poglavlja, čime bi se toj zemlji otvorio put ka punopravnom članstvu u Evropsku uniju do 2028. godine.

Zahtjev za članstvo u EU-u Crna Gora je podnijela u decembru 2008., a pregovori o pristupanju započeli su u julu 2012. godine i do sada je zatvorila 13 od 35 poglavlja u pregovorima s EU-om.

U januaru je Crna Gora zatvorila pet poglavlja, među kojima su ključna ona o javnim nabavama, slobodi kretanja kapitala i ruralnom razvoju što je ocijenjeno kao prekretnica pred ulazak u novu fazu pregovora i pretvaranje zemlje iz kandidata u ozbiljnog pretendenta na članstvo.

U posljednje dvije godine tempo pregovora Crne Gore za članstvo u EU je ubrzan ali 2026. godina je ključna u kojoj tu zemlju očekuju izazovi naročito u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, nezavisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije.

Tu je poglavlje 31 koje obuhvaća vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku čije je zatvaranje blokirala Hrvatska.

Iako je Zagreb tada naveo da ne blokira Crnu Goru, već postoje “otvorena pitanja” koja treba riješiti, a među njima su brod Jadran, razgraničenje, nestale osobe i procesuiranje ratnih zločina.

Crnogorska strana planirano formirati posebnu radnu grupu, koju će činiti pravni, financijski i sektorski eksperti iz institucija i civilnog društva. Oni će, u saradnji s Evropskom komisijom (EK) i državama članicama, precizno uobličiti sve elemente dogovorene tokom pregovora, uključujući eventualna prijelazna razdoblja.

Crna Gora bi tako mogla iskoristiti model prijelaznih aranžmana sličan onome koji je imala i Hrvatska koja je danom pristupanja postala punopravna članica EU, ali su prijelazni aranžmani u pojedinim područjima bili definirani aneksima ugovora.

federalna.ba/Fena