Evropska unija je u izuzetno opasnoj situaciji zbog stalnog zagovaranja vojnih rješenja i sankcija Rusiji, a ne diplomatskih
Vladimir Putin u svojim imperijalnim ambicijama dobio je saveznika u američkom predsjedniku. Donald Tramp (Trump) i Putin dijele istu imperijalnu viziju svijeta i ideje poput onih s Jalte 1945. – podjele zona utjecaja, upozoravaju sigurnosni stručnjaci. Godinu dana nakon isteka prvog petogodišnjeg mandata ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Sjedinjene Države i Rusija insistiraju na izborima u Ukrajini kao uslovu za potpisivanje mirovnog sporazuma, nakon što su američke i ruske delegacije u utorak u Rijadu pokrenule dijalog o Ukrajini, bez njenog i prisustva Evrope.
Evropski čelnici u Parizu razgovarali su o slanju mirovnih snaga kao sigurnosnu garanciju u slučaju postizanja mirovnog sporazuma. "Bilo bi dobro ondje imati vojnike, ne bih se tome protivio", bila je prva Trampova izjava nakon što su Sjedinjene Države i Rusija jučer u Rijadu pokrenuli dijalog o Ukrajini. "Rusija želi nešto učiniti", rekao je američki predsjednik. Odbacio je zabrinutost Ukrajinaca što su bili isključeni iz sastanka, dodavši da su trebali početi razgovore mnogo ranije:
„Gledam ovo tri godine, to je rat koji se nikada ne bi dogodio da sam ja predsjednik. Veoma sam razočaran. Čujem da su uznemireni zbog toga što nemaju mjesto u pregovorima. Danas sam čuo, ‘oh, nismo pozvani‘. Pa, bili ste tu tri godine, trebali ste to završiti, nikad to niste trebali ni početi. Trebali ste postići sporazum.“
Na pitanje da li Vašington (Washington) podržava to da se Kijevu nametne održavanje izbora, što ultimativno zahtijeva Rusija, Tramp je rezolutno podržao Moskvu, kazavši da nije dobro što u Ukrajini nije bilo izbora od početka rata, a da za to nije odgovorna Rusija:
„Imamo situaciju u kojoj nismo imali izbore u Ukrajini, gdje imamo zapravo ratno stanje i gdje vođa Ukrajine, žao mi je to kažem, ali on ima četiri posto pozitivne podrške.“
I dok američki predsjednik optužuje Ukrajinu, evropske čelnike, ali i bivšeg predsjednika Džo Bajdena (Joe Biden), a sebe ističe kao spasitelja koji ne bi dozvolio da bude ijedan čovjek ubijen, državni sekretar Marko Rubio (Marco) pokušava umiriti ukrajinsku i evropsku zabrinutost izjavom da nikoga ne ostavljaju po strani, da Evropska unija mora u nekom trenutku biti dio pregovora te da rješenje za kraj sukoba mora biti prihvatljivo svima. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne odustaje od članstva u NATO-u kao sigurnosne garancije suvereniteta njegove zemlje. Istovremeno, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova tvrdi da nije dovoljno da NATO odbaci članstvo Ukrajine. Kazala je da Savez mora odustati od obećanja datog na sastanku na vrhu u Bukureštu 2008. da će se Kijev pridružiti u budućnosti. "U suprotnom će taj problem nastaviti trovati atmosferu na evropskom kontinentu", poručila je Zaharova. Evropa se našla u škripcu, smatraju sigurnosni stručnjaci, slanje evropskih mirovnih snaga u Ukrajinu moglo bi oslabiti vlastitu odbranu Sjevernoatlanske alijanse.
Iako Sjedinjene Države imaju najjače karte, nemaju potpunu kontrolu nad igrom, a žele što prije završiti poker u Evropi da bi se okrenuli četvrtom igraču, Kini, koja zasad mirno posmatra razvoj situacije u Evropi. Vanjskopolitički analitičar i bivši hrvatski ambasador u Rusiji Božo Kovačević smatra da Evropa mora što prije konsolidirati svoju strategiju, jer je u pitanju njena budućnost. Ovo izuzetno opasna međunarodna situacije u kojoj se našla Evropa, prije svega, Evropska unija, zbog stalnog zagovaranja vojnih rješenja i sankcija Rusiji, a ne diplomatskih, mogla bi postati opasnija ukoliko se hitno u mirovne pregovore kao medijator ne uključi i sama sa radikalnijom promjenom igre. U protivnom, postat će žrtva nove američke administracije, smatraju analitičari.