Evroposlanici zagovaraju zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina

Poslanici Evropskog parlamenta predložili su da se u Evropskoj uniji uvede zabrana korištenja društvenih mreža bez roditeljskog pristanka za mlađe od 16 godina i tražili jače mjere zaštite maloljetnika na internetu.

Danas je objavljeno i istraživanje prema kojem dvije trećine mladih između 15 i 24 godine koristi društvene mreže za informisanje o društvenim i političkim vijestima, dok je njih 78 posto reklo da je barem ponekad izloženo dezinformacijama.

Odbor EP za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača usvojio je danas izvještaj u kojem se izražava zabrinutost zbog neuspjeha velikih online platformi da adekvatno zaštite maloljetnike i upozorava na rizike vezane za zavisnost, mentalno zdravlje i izlaganje nezakonitom i štetnom sadržaju.

Mladi se najviše informišu putem društvenih mreža

Poslanici odbora EP predložili su da minimalna starosna granica za pristup društvenim mrežama, platformama za dijeljenje video zapisa na nivou cijele EU bude 16 godina, osim ako to roditelji ne odobre te najmanje 13 godina za pristup bilo kojoj društvenoj mreži.

Evroposlanici također traže zabranu štetnih tehnologija i praksi koje izazivaju zavisnost ili podsjećaju na kockanje, kao i druge mjere kako bi se bolje zaštitila djeca na internetu.

Evropski parlament će o ovim preporukama glasati na plenarnoj sjednici krajem novembra.

Prema najnovijem istraživanju Eurobarometra koje je danas objavljeno, mladi se najviše informišu putem društvenih mreža, a većina njih zna da su izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima.

42 posto ispitanika smatra da je televizija važniji izvor informisanja

Što se tiče izvora informacija, 71 posto je reklo da se o društvenim i političkim temama informiše preko televizije, 43 posto je navelo radio, 41 posto štampane novine i časopise ili njihove online verzije, a po 40 posto koristi pretraživače i društvene mreže.

Istraživanje je pokazalo da 42 posto ispitanika smatra da je televizija postala važniji izvor informisanja u posljednjoj godini, dok četvrtina smatra da je porastao značaj društvenih mreža kao što su Facebook, Instagram, TikTok i X.

Dvije trećine učesnika istraživanja smatra da su barem ponekad bili izloženi dezinformacijama ili lažnim vijestima, ali većina njih (61 posto) je uvjerena da mogu prepoznati dezinformacije.

federalna.ba/Beta