videoprilog Željke Mihaljević (Federacija danas)

Evidentan porast obiteljskog i rodno zasnovanog nasilja

U zemljama u okruženju pa i tako i u Bosni i Hercegovini evidentan je porast obiteljskog i rodno zasnovanog nasilja.

U Kantonu 10 u zadnjih nekoliko godina intenzivno se radi na tom problemu, formirano je i Koordinacijsko tijelo za prevenciju i borbu protiv nasilja u obitelji. Napretka ima, no, bez sveobuhvatne edukacije javnosti, pravosuđa, policije i svih onih koji su poslom vezani uz ovaj problem, većih pomaka neće biti.

U odnosu na 2019., prošle godine je MUP K10 evidentirao manji broj prijavljenih slučajeva obiteljskog nasilja, što je dobro, no brine to što svi slučajevi proslijeđeni Tužiteljstvu nisu kvalificirani kao kazneno djelo.

„Od njih smo dobili povratne informacije da u četiri slučaja nije bilo elemenata kaznenoga djela, imali smo nekoliko slučajeva gdje je to ocijenjeno kao incidentna situacija - nije se išlo ni sa kakvom prijavom, a imali smo čak 7 slučajeva gdje je to okarakterizirano kao prekršaj“, kaže Ivica Vrdoljak, glasnogovornik MUP-a K10.

Za razliku od drugih modaliteta, fizičko zlostavljanje je najlakše dokazati, ozljede su vidljive, liječnik ih konstatira i izda liječnički list.

„Kod psihološkog zlostavljanja, emocionalnog zlostavljanja, ekonomskog zlostavljanja - kada žena odustane onda kada dođe do Tužiteljstva, tu nema elemenata kaznenog djela, nema dokaza“, ističe Cvita Stupar Ljubas, psihologinja u Centru za socijalnu skrb Livno.

Općinski sud u Livnu žurno rješava predmete obiteljskog nasilja tako da je u prošloj godini u pet slučajeva izrekao kaznu zatvora, 3 uvjetne osude, 2 novčane kazne, i 15 zaštitnih mjera koje se uglavnom odnose na psiho-socijalni tretman.

„U većini slučajeva kao okidač za činjenje ovog k.d. su upravo ti nesređeni obiteljski odnosi, zavisnost od alkohola, zavisnost o drogama, nekakvi psihički momenti, psihičke bolesti...“, pojašnjava Marija Vila Robović, tajnica i glasnogovornica Općinskog suda Livno.

Da bi žrtve mogle okrenuti novu stranicu u životu, uz psiho-socijalnu i pravnu potporu, potrebna je i ekonomska neovisnost, a nje bez zaposlenja nema.

Doduše, ima i onih koje su tu novu stranicu života okrenule same, i to jako uspješno, no većina ih se, zbog straha od neizvjesnosti i novog, vraćaju nasilniku i naučenom obrascu života.

federalna.ba

BiH region nasilje porast