EU još uvijek bez dogovora o klimatskim ciljevima

Zemlje članice Europske unije i dalje se spore oko ključnih obaveza u borbi protiv klimatskih promjena, bez naznaka da bi se uskoro mogao postići dogovor - pokazuje nacrt dokumenta u koji je The Guardian imao uvid. Samo nekoliko sedmica prije roka koji su postavile Ujedinjene nacije, Evropska komisija i neke od najutjecajnijih članica EU još nisu usaglasile nove ciljeve za smanjenje emisije gasova staklene bašte. Šanse da se postigne pravovremen i ambiciozan dogovor postaju sve manje.

Nacrt pregovaračkog teksta obiluje praznim mjestima i privremenim formulacijama ondje gdje bi trebale stajati ključne brojke. Stručnjaci upozoravaju da izostanak čak i okvirnih procjena u ovoj fazi pregovora ukazuje na ozbiljne zastoje. Niklas Höhne, suosnivač istraživačkog centra New Climate Institute, ocijenio je da je zabrinjavajuće što se unutrašnji razgovori o novom klimatskom cilju još uvijek vode bez konkretnih brojčanih vrijednosti.

"Postaje krajnje hitno. Evropska unija mora uskoro predstaviti novi klimatski cilj na međunarodnim pregovorima. Do sada je samo 28 od 196 zemalja predalo nove planove. Samo bi inicijativa EU mogla pokrenuti domino-efekat i potaknuti druge da učine isto", rekao je Höhne.

Zemlje članice i Evropska komisija mjesecima pokušavaju usuglasiti stavove kako bi ispunile obaveze iz Pariškog sporazuma iz 2015. godine, te predstavile svoje ciljeve smanjenja emisija za narednu deceniju. Sve države moraju izraditi nacionalno utvrđene doprinose (NDC), ali ih je do sada dostavilo tek oko 30. UN je pozvao da se ti planovi predaju prije zasjedanja Generalne skupštine 24. septembra, kako bi se stigli analizirati do klimatskog samita COP30, koji se održava u Brazilu u novembru.

Važeći cilj EU jeste smanjenje emisije gasova staklene bašte za 55 posto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990. godine. Taj cilj bi, prema stručnjacima, mogao biti ostvaren uz dodatno jačanje klimatskih politika. Međutim, novi plan za 2035. godinu trebao bi usmjeriti EU ka konačnom cilju: dostizanju nulte neto emisije do 2050. godine. To bi značilo smanjenje emisija za 90 do 95 posto do 2040., odnosno za 74 do 78 posto do 2035., u zavisnosti od načina proračuna.

Michael Petroni, stručnjak za klimatsku politiku iz organizacije Climate Analytics, upozorava da se takav cilj neće postići bez odlučnih koraka u narednim godinama.

"Dokument u koji je javnost imala uvid ne sadrži konkretan cilj za 2035., ali grafikon sugeriše ravnu liniju od 2030. do 2040. Naša analiza pokazuje da nijedna od tih projekcija nije usklađena s ograničenjem globalnog zagrijavanja na 1,5°C. Takav pristup odgađa neophodne hitne mjere, upravo u trenutku kada je svjetsko vodstvo najpotrebnije", izjavio je Petroni.

Dodatnu komplikaciju predstavlja sam redoslijed donošenja odluka unutar EU. Plan je bio da se prvo usaglasi cilj za 2040. godinu, iz kojeg bi se naknadno izveo konkretan plan za 2035.

Neki evropski lideri već izražavaju sumnje u spremnost bloka. Predsjednik Francuske Emmanuel Macron nagovijestio je mogućnost odgađanja ili ublažavanja ciljeva. Aktivisti strahuju da bi se njemački kancelar Friedrich Merz mogao povući pod političkim pritiskom, iako mu je za održavanje vlasti potrebna podrška Zelenih. Istovremeno, italijanska premijerka Giorgia Meloni u više je navrata kritikovala zelene politike EU.

federalna.ba/Fena