Epilog priče o cijeni hljebnog žita je podjela među ratarima

Bura oko visine otkupne cijene hljebnog žita se ne stišava. Nakon prošlosedmičnih zahtjeva da cijena pšenice bude 80 feninga, prijetnje protestima, pozivanja nadležnih da se sastanu sa ratarima, a potom i održanog sastanka - epilog priče je podjela među ratarima. Konačna otkupna cijena u RS-u kreće se od 62 do 65 feninga po kilogramu. Dok dio proizvođača tvrdi da su zadovoljni ovakvom cijenom, drugi najavljuju proteste. I niko više sa sigurnošću ne može tvrditi je li ovogodišnja proizvodnja isplativa ili ne? Jesu li proizvođači zaista u problemima ili u fazi političkih prepucavanja?

Tržište je neizvjesno. Ratari nezadovoljni, a godina izborna. Po principu „sad je ovako, a ubuduće ćemo drugačije“ pljušte obećanja.

„Ono što smo ovdje dogovorili jeste da cijena pšenice koju imamo od 62 u Krajini do 65 ovdje - da je to korektno. Uz sve podsticaje i ostalo da to obezbjeđuje ne gubitak nego u odnosu na sjetvu koja je urađena ranije - određenu stabilnu dobit. Ovdje se više govorilo o tome šta ubuduće“, kazao je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD)

Direktor Agrarnog fonda RS-a Zlatan Lazarević istakao je kako su dogovorili za iduću sjetvu pšenice da podsticajna mjera bude 500 KM po hektaru, a da budžet za poljoprivredu bude povećan sa 90 na 150 miliona.

Nekima je to dovoljno. Drugima nije. Otkupna cijena hljebnog žita pala je u drugi plan. U prvom su podjele među proizvođačima.

„Mislim da je korektno, ima tu problema koje treba rješavati u hodu, ali mislim da smo na pravom putu koliko-toliko da riješimo“, naveo je Boško Radić, predsjednik Udruženja sela Semberije.

„Ljudi moraju da shvate da je cijena koštanja daleko veća. I ne možemo uvoziti nekontrolisano - nas je uvoz sahranio“, izjavio je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.

I ovoga puta ispostavilo da je „zavadi, pa vladaj“ isproban recept. Ipak, svaka medalja ima i drugu stranu.

„Tražili smo da bude 82 KM i to bi bilo fantastično, ali ne može i ne možemo mi ići mimo okruženja. Za 41 dinar toliko Srbija otkupljuuje za robne rezerve, plus 3 feninga, tako su ekonomisti izračunali - i to je oko 65 feninga“, objašnjava Đorđe Vakčić, poljoprivredni proizvođač.

Trenutna otkupna cijena u Semberiji je od 62 do 65 feninga, zavisno od kvaliteta. Naime, Grad Bijeljina proizvođačima daje podsticaj od 5 feninga po kilogramu, resorno ministarstvo 3 feninga. Kada se sve to doda na trenutnu otkupnu cijenu od 65 feninga, cijena iznosi 73 feninga po kilogramu. Uz to, proizvođači imaju i podsticaj resornog ministarrstva od 400 maraka po zasijanom hektaru pšenice. Kada se podvuče crta, cijena i nije stvarni problem, ali tržište i dalje jeste. Ukoliko ne bude riješen problem nekontrolisanog uvoza, pojaviće se tržišni viškovi, a domaći rod ostati neprodat.

federalna.ba