EP sutra glasa o produženju trgovinskih povlastica za Zapadni Balkan

Evropski parlament će sutra glasati o prijedlogu produženja trgovinskih povlastica za određene poljoprivredne proizvode iz zemalja Zapadnog Balkana do 2030. godine, čiji je cilj osigurati održivi ekonomski razvoj partnera iz regije. Prema postojećoj uredbi EP-a i Vijeća EU, koja važi do 31. decembra, voće i povrće izvezeno iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije oslobođeno je specifičnih carina i omogućen je pristup globalnoj carinskoj kvoti za vino porijeklom sa Zapadnog Balkana.

Evropska komisija preporučila je da se podrška ranjivim ekonomijama u regiji Zapadnog Balkana nastavi produženjem primjene Uredbe o izuzetnim trgovinskim mjerama za zemlje i teritorije koje učestvuju u Procesu stabilizacije i pridruživanja ili su pridružene Procesu stabilizacije i pridruživanja na pet godina, do 31. decembra 2030. godine.

U oktobru je Odbor za međunarodnu trgovinu usvojio izvještaj Chrisa van Dijka o prijedlogu izmjene te uredbe i preporučio Evropskom parlamentu da usvoji taj prijedlog.

Produženje do 2030. godine predstavlja prijedlog koji "uravnotežuje kontinuitet, odgovornost i pravnu sigurnost" i pruža Zapadnom Balkanu i ekonomskim subjektima "ograničen pristup osnovnom tržištu uz održavanje odgovarajućih mehanizama uslovljavanja", objavljeno je na web stranici Evropskog parlamenta.

Dodaje se da je produženje ovih mjera u skladu s Planom rasta EU za Zapadni Balkan, koji naglašava bližu integraciju regije u jedinstveno tržište EU.

Da bi zemlje regije mogle koristiti ove privilegije, moraju poštovati definiciju proizvoda s porijeklom, obavezati se da neće povećavati carine ili ograničenja na proizvode uvezene iz EU i da neće "učestvovati u ozbiljnim i sistemskim kršenjima ljudskih prava, uključujući osnovna prava radnika, te poštovati principe demokratije i vladavine prava".

Također bi trebale provoditi ekonomske reforme i sarađivati ​​s drugim zemljama, posebno na uspostavljanju regionalne zone slobodne trgovine.

Evropska komisija može predložiti potpunu ili djelomičnu suspenziju trgovinskih privilegija ako zemlja ne ispuni svoje obaveze.

Trgovina između EU i zemalja Zapadnog Balkana iznosila je više od 83 milijarde eura u 2024. godini. Evropska unija je vodeći trgovinski partner regije, sa udjelom od gotovo 78 posto u ukupnom izvozu regije i 59 posto u njenom uvozu.

Kako izvjestitelj Van Dijk ističe u obrazloženju prijedloga, trgovina obuhvaćena ovim mjerama porasla je za više od 125 posto od 2018. do 2024. godine, sa 60,5 miliona eura na 137 miliona eura.

federalna.ba/AA