Eksperti upozoravaju: Sukob na Bliskom istoku razbija globalni poredak i povećava nuklearne rizike

Eskalirajuća konfrontacija između Irana, Izraela i SAD-a razotkriva pukotine u globalnom poretku, povećava nuklearne rizike i preoblikuje sigurnosnu dinamiku u Zaljevu, tvrde dvoje vodećih stručnjaka za politiku.

Govoreći za Anadolu na marginama Stratcom samita u Istanbulu u subotu, Jon Alterman, viši saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije, i Nancy Okail, izvršna direktorica Centra za međunarodnu politiku, razgovarali su o geopolitičkom uticaju širenja sukoba i njegovim mogućim dugoročnim posljedicama.

Globalni poredak pod pritiskom

Na pitanje da li podijeljene međunarodne reakcije na sukob signaliziraju slabljenje poretka predvođenog Zapadom, oba stručnjaka su se složila da globalni sistem već prolazi kroz značajnu transformaciju.

Alterman je rekao da taj pomak dijelom odražava promjene u američkoj vanjskoj politici, posebno pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

"Predsjednik Trump je odlazio u UN, svakako u svom prvom mandatu, svake godine i govorio da svaka zemlja mora slijediti vlastite interese... Tako da cijelu ideju međunarodnog poretka mnogi ljudi u ovoj administraciji smatraju načinom da se oslabe Sjedinjene Države bez ikakve koristi", rekao je Alterman. Dodao je da bi rat mogao ubrzati ovu transformaciju. "Zaista postoji raskid. I ono što bismo trebali očekivati da međunarodni poredak može učiniti... moglo bi biti vrlo različito nakon ovog rata, kako god on završio, nego što je bilo ranije."

Okail je tvrdila da se erozija globalnog poretka odvija godinama. "Međunarodni poredak slabi, ali to nije počelo danas... Ovo je rezultat postepenog nagrizanja međunarodnog prava i podrivanja multilateralnih institucija", rekla je ona. Napomenula je da su zemlje Globalnog juga to prepoznale ranije, dok zapadne sile tek sada osjećaju posljedice.

Sigurnost u Zaljevu: Bliže Washingtonu, ali uz rastuće sumnje

Iranski napadi dronovima i projektilima na zaljevske zemlje mogli bi gurnuti regionalne države ka jačim sigurnosnim vezama sa SAD-om, rekao je Alterman. "Zemlje žele više sigurnosti. Jedina zemlja koja može pružiti sigurnost drugim zemljama, u bilo kojem obimu, ostaju Sjedinjene Države." Međutim, dodao je da će zaljevske države vjerovatno nastaviti balansirati diplomatiju s Iranom uporedo sa svojim partnerstvima sa SAD-om.

Okail se složila da bi se zaljevske zemlje mogle svrstati uz Washington u kratkom roku, ali je upozorila da je povjerenje u američku kontrolu nad regionalnom eskalacijom oslabilo. Ukazala je na nedavne izraelske udare i američku umiješanost kao prekretnicu koja je dovela u pitanje dugogodišnju pretpostavku da Washington može obuzdati Izrael, što povećava regionalnu neizvjesnost i nagriza percepciju stabilnosti.

Rastući nuklearni rizici

Nakon udara u blizini izraelskog postrojenja Dimona i iranskog mjesta za obogaćivanje uranija Natanz, zabrinutost zbog nuklearne eskalacije se intenzivirala.

Alterman je umanjio vjerovatnoću namjernog nuklearnog sukoba. "Ne mislim da idemo prema nuklearnoj konfrontaciji... postoji dovoljno zabrinutosti oko toga kako bi to moglo uticati na civile da nijedna strana to zapravo ne želi."

Okail je, međutim, upozorila da čak i slučajna eskalacija predstavlja ozbiljne rizike. "Greške se mogu desiti... radioaktivna curenja... sve ove stvari dovode ljude u opasnost, čak i ako ove zemlje ne koriste nuklearno oružje." Također se osvrnula na upozorenja Međunarodne agencije za atomsku energiju o rizicima povezanim s napadima u blizini nuklearne infrastrukture.

Raspoređivanje američkih trupa i diplomatski pritisak

Raspoređivanje otprilike 3.000 američkih vojnika iz 82. zračnodesantne divizije naglašava dvostruku strategiju Washingtona, rekao je Alterman. "Američki stav je da diplomatija biva ojačana posjedovanjem vojnih saveznika." Ipak, upozorio je da vojno pozicioniranje može povećati rizik od nenamjerne eskalacije i napomenuo da se diplomatski proboj ne čini blizu.

Okail je ovaj potez protumačila kao dokaz da Washington u potpunosti ne kontroliše putanju sukoba. Rekla je da istovremeno vođenje diplomatije uz raspoređivanje trupa signalizira nesigurnost i povećava strah od dublje umiješanosti SAD-a.

Rizici od eskalacije i pogrešne procjene

Oba stručnjaka su upozorila da bi pogrešne procjene mogle brzo proširiti sukob. Alterman je napomenuo da su relativno mali incidenti kroz historiju pokretali veće američke vojne odgovore i naglasio da moderno ratovanje, čak i uz precizno ciljanje, često ne uspijeva postići političke ishode.

Okail je istakla neviđenu volatilnost u regiji. Upozorila je da istovremene vojne operacije i diplomatski napori nose rizik podrivanja povjerenja i povećavaju vjerovatnoću slučajne eskalacije. Također je naglasila da je i sama diplomatija postala žrtva sukoba, jer su pregovori stalno u sjeni novih udara.

Trajne promjene u regiji

Čak i ako bi se rat odmah završio, oba stručnjaka kažu da se regija već promijenila. Alterman je ukazao na iransku demonstriranu sposobnost da ugrozi ključne pomorske puteve i globalne energetske tokove, čak i bez njihovog potpunog blokiranja. "Samo objava namjere... može biti dovoljna. To je vrlo nizak prag." Rekao je da će to prisiliti vlade da preispitaju globalnu energetsku sigurnost i procjene rizika.

Okail je izjavila da je rat trajno narušio percepciju sigurnosti u Zaljevu. "Šteta koja se desila s ovim ratom je nepovratna... Osjećaj sigurnosti... je eliminisan čak i ako rat prestane." Također je primijetila rastuću regionalnu koordinaciju među bliskoistočnim zemljama koje su ranije bile rivali, iako je naglasila da dugoročna stabilnost zahtijeva unutrašnji legitimitet, a ne oslanjanje na vanjske sile.

Ishod rata i dalje neizvjestan

Oba analitičara su upozorila da bi se sukob mogao pogoršati. Alterman je upozorio na pretpostavku da se sukob bliži kraju. "Još mi nije jasno jesmo li vidjeli najgore u ovom ratu... Bilo bi opasno misliti da smo veoma blizu kraja."

Okail je također okrivila sukob kao dio šire globalne nestabilnosti, povezujući ga s poremećajima na tržištima energije, izvozom đubriva i poljoprivrednim lancima snabdijevanja širom svijeta. Rekla je da rat naglašava kako regionalni sukobi sada proizvode globalne posljedice, učvršćujući ideju da se moderne sigurnosne prijetnje ne mogu geografski ograničiti niti riješiti isključivo vojnim sredstvima.

AA/federalna.ba