Ekskluziva The Guardiana: Tajna uloga srbijanskog lidera u nezakonitom pokušaju da pomogne Trumpovom biznisu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić lično je intervenisao kako bi se omogućilo uklanjanje statusa zaštićenog kulturnog dobra s kompleksa Generalštaba u Beogradu, na čijem je mjestu planirana izgradnja hotela i stambenog tornja povezanih s porodicom američkog predsjednika Donalda Trumpa, objavio je The Guardian, pozivajući se na razgovore s osobama upoznatim sa slučajem i procurjele dokumente.

Prema istrazi britanskog lista, Vučić je u februaru 2024. godine u predsjedničkoj zgradi sazvao sastanak na kojem je od nadležnih službenica za zaštitu kulturne baštine tražio da se ukine zakonska zaštita kompleksa nekadašnjeg Ministarstva odbrane Jugoslavije. Taj slučaj kasnije je prerastao u veliki krivični postupak protiv visokih zvaničnika srbijanskog režima, optuženih za zloupotrebu službenog položaja.

Guardian navodi da se sastanak na kojem je, prema izvorima lista, lično učestvovao Vučić ne spominje u optužnici, iako se u njoj navode iskazi svjedokinja koje su bile prisutne. To otvara pitanja o tome koje informacije tužilaštvo posjeduje i zbog čega taj događaj nije uključen u optužni akt.

Slučaj se odvija u vrijeme duboke političke krize u Srbiji, obilježene masovnim protestima zbog korupcije i rada vlasti. Prema pisanju Guardiana, sporni projekt postao je i političko pitanje uoči izbora zakazanih za 25. oktobar, na kojima se očekuje da će Vučić nastojati zadržati utjecaj na vlast, nakon 12 godina na čelu države.

Vučić, bivši nacionalistički političar i nekadašnji ministar informisanja u vladi Slobodana Miloševića, ugostio je u Beogradu Donalda Trumpa Jr. i Jareda Kushnera, zeta američkog predsjednika. Njihov plan predviđao je investiciju vrijednu oko 500 miliona dolara, koja je uključivala hotel i stambeni toranj, a kompleks je trebao postati dio njihove međunarodne mreže nekretnina.

Nakon što su u decembru prošle godine podignute optužnice zbog navodne zloupotrebe položaja, Kushnerova kompanija objavila je da se projekt „u ovom trenutku“ neće realizovati.

Vučić je tada zaprijetio posljedicama za one koje smatra odgovornim za propast investicije, optužujući tužioce da su korumpirani i da izmišljaju slučajeve protiv vlasti.

„Izgubili smo izuzetnu investiciju. Lično ću se pobrinuti da svi koji su učestvovali u nanošenju ove štete budu pozvani na odgovornost“, poručio je Vučić.

Prema pisanju britanskog lista, istraga sada ukazuje na to da je predsjednik Srbije bio uključen u sam početak procesa koji je trebao omogućiti realizaciju projekta. Vučić nije odgovorio na zahtjev Guardiana za komentar.

Predstavnici porodica Trump i Kushner odbacili su tvrdnje da su bili uključeni u uklanjanje statusa zaštićenog kulturnog dobra. Negirali su i da je projekt u Beogradu bio dio bilo kakvog aranžmana u kojem bi se poslovne koristi razmjenjivale za političke usluge.

Sastanak u predsjedničkoj zgradi: „Investitor iz inostranstva“

Dana 6. februara 2024. godine, Dubravka Đukanović, stručnjakinja za zaštitu kulturne baštine i profesorica konzervacije u svojim šezdesetim godinama, došla je na sastanak u sjedište predsjednika Srbije, nekadašnju kraljevsku palatu. Tri godine prije toga bila je na čelu Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Tema sastanka bio je kompleks Generalštaba u centru Beograda, nekadašnje sjedište Ministarstva odbrane Jugoslavije. Riječ je o arhitektonski značajnom zdanju koje se smatra jednim od simbola otpora nacističkoj okupaciji. Njegov značaj dodatno je obilježen bombardovanjem tokom NATO-ove intervencije 1999. godine, pokrenute s ciljem da se režim Slobodana Miloševića prisili na povlačenje s Kosova.

Vučić je i sam 2016. godine potvrdio zakonski zaštićeni status kompleksa. Međutim, na sastanku u februaru 2024. zatražio je od Đukanović da pokrene njegovo ukidanje, navode dvije osobe upoznate s razgovorom koje su govorile za Guardian.

Prema njihovim riječima, Vučić je kazao da je za lokaciju zainteresovan neimenovani strani investitor.

Prema srbijanskim propisima, odluku o ukidanju statusa zaštićenog kulturnog dobra nije mogla samostalno donijeti direktorica zavoda. Institucija je prvo morala pribaviti stručno mišljenje koje bi potvrdilo da postoje opravdani razlozi zbog kojih kompleks više ne bi trebao imati taj status.

Ipak, prema izvorima Guardiana, Vučić je insistirao da se to učini. Njegov nastup prema Đukanović i još jednoj službenici zaduženoj za zaštitu kulturne baštine bio je neugodan i zastrašujući, navode sagovornici britanskog lista. Vučić ih je, prema njihovom opisu, optuživao za lijenost i nesposobnost, uz jasnu poruku da trebaju postupiti po njegovom zahtjevu ili podnijeti ostavke.

Moguće objašnjenje za takvo insistiranje pojavilo se već sljedećeg mjeseca, kada je u javnost procurio sporazum između srbijanske vlade i kompanije Jareda Kushnera za ulaganje u nekretnine.

Kushner, suprug Ivanke Trump, tokom prvog mandata svog punca u Bijeloj kući bio je jedan od njegovih utjecajnih savjetnika. Nakon pobjede Joea Bidena na izborima 2020. godine, više se posvetio investicijskom fondu i poslovnim projektima. Početkom 2024. Donald Trump bio je na putu da osvoji republikansku predsjedničku nominaciju, a njegov povratak u Bijelu kuću postajao je sve izgledniji.

Dokument koji je procurio u javnost pokazao je da je srbijanska vlast Kushnerovoj kompaniji ponudila 99-godišnji zakup lokacije Generalštaba bez naknade.

Kushner je na društvenoj mreži X objavio vizualizaciju planiranog kompleksa i poručio da je uzbuđen zbog projekta. Njegov portparol naveo je da je Kushner o mogućnosti ulaganja razmišljao još od 2021. godine.

Projekt, međutim, nije naišao na opće odobravanje u Srbiji.

„Srbija nije švedski sto, a Vučić nije konobar“, izjavio je ekološki aktivista Aleksandar Jovanović Ćuta, koji je otkrio postojanje sporazuma. „Ovo nije njegova privatna imovina.“

Uprkos protivljenju, vlasti su nastavile s pripremama. Prema ugovoru od 13. maja 2024. godine, čiji je primjerak vidio Guardian, srbijanska strana obavezala se da će status kulturne baštine na toj lokaciji biti ukinut „na zadovoljstvo“ Kushnerove kompanije.

„Postupite po zahtjevu ili podnesite ostavke“

Sedmicu nakon potpisivanja ugovora, Dubravka Đukanović pozvana je na novi sastanak. Ovoga puta Vučić nije bio prisutan. Sastankom je rukovodio ministar finansija Siniša Mali, jedan od najbližih predsjednikovih saradnika.

Prema sažetku iskaza koji su Đukanović i Olivera Vučković, tadašnja najviša gradska zvaničnica za zaštitu kulturne baštine u Beogradu, kasnije dale tužiocima, Mali ih je pozvao da ukinu status zaštićenog dobra kompleksu Generalštaba.

Optužnica ne spominje raniji sastanak s Vučićem, ali ukazuje na to da se o uklanjanju zaštite razgovaralo i prije susreta s ministrom finansija.

„Mali ih je pitao jesu li razmislile o tome i hoće li pokrenuti postupak za ukidanje statusa zaštićenog dobra zgrade“, navodi se u optužnici.

Dvije službenice odbile su zahtjev jer su smatrale da zakonski uslovi za ukidanje zaštite nisu ispunjeni. Mali im je, prema navodima iz optužnog akta, poručio da u tom slučaju trebaju podnijeti ostavke, ponavljajući ultimatum koji je, prema izvorima Guardiana, Vučić iznio još u februaru.

Obje su podnijele ostavke.

U pismu ostavke, čiju je kopiju vidio Guardian, Đukanović je navela da ne može pristati na „neprimjerene intervencije koje bi trajno uništile sve vrijednosti kompleksa“. Opisala ga je kao svjedočanstvo najviših dometa savremene srbijanske arhitekture, od izuzetnog značaja za očuvanje trajnih kreativnih vrijednosti, obrazovanje budućih generacija i jačanje kulturnog identiteta srpskog naroda.

Đukanović i Vučković potvrdile su za Guardian da je opis događaja tačan. Đukanović je, međutim, dodala da ne želi davati izjave dok sudski postupak traje.

O projektu se narednih mjeseci malo govorilo. U novembru 2024. Trump je pobijedio Kamalu Harris na predsjedničkim izborima u SAD-u. Deset dana kasnije, srbijanska vlada objavila je da je kompleks Generalštaba izgubio status zaštićenog kulturnog dobra.

Porodični posao Trumpovih i Kushnerovih

Jedan od prvih poteza Donalda Trumpa nakon povratka u Bijelu kuću bio je odustajanje od obećanja iz prvog mandata da njegova porodica neće sklapati poslovne aranžmane u inostranstvu dok on obavlja predsjedničku funkciju.

Kathleen Clark, stručnjakinja za etiku u državnoj upravi s Pravnog fakulteta Univerziteta Washington, upozorila je da bi razmjere sukoba interesa u drugom Trumpovom mandatu mogle biti daleko veće nego tokom njegovog prvog mandata.

„Razmjeri korupcije bit će višestruko veći od onoga što smo vidjeli tokom prve Trumpove administracije“, rekla je Clark, ocjenjujući da je Trump olakšao mogućnost da mu se poslovnim aranžmanima pokušava osigurati naklonost.

Poslovno carstvo porodice Trump formalno je ostalo pod kontrolom njegova dva najstarija sina, Donalda Trumpa Jr. i Erica Trumpa. U januaru 2025. godine, četiri dana nakon očeve inauguracije, Eric je predstavio nove poslovne planove.

Porodice Trump i Kushner, povezane brakom i dugogodišnjim poslovima s nekretninama u New Yorku, odlučile su pokrenuti svoj prvi zajednički projekt. Planirani hotel i toranj u Beogradu trebali su nositi ime Trump.

„Bit će zabavno okupiti porodicu u ovom projektu“, rekao je Eric Trump za New York Times 24. januara 2025. godine. Dodao je da je Srbija jedna od najbrže rastućih zemalja u Evropi i da su počašćeni što će tamo poslovati.

Kushner je, govoreći o izboru brenda, rekao da je njihovo istraživanje pokazalo da bi ime Trump bilo najpogodnije za to tržište. Prethodno je boravio u Beogradu, gdje se sastao s Vučićem, koji je susret opisao kao inspirativan.

Prema pisanju Guardiana, interesovanje za brend Trump tokom njegovog drugog mandata poraslo je širom svijeta, uz niz optužbi da se poslovni aranžmani porodice odvijaju paralelno s političkim odlukama američke administracije.

U Vijetnamu je Eric Trump prisustvovao svečanosti polaganja kamena temeljca za golf-resort vrijedan oko 1,5 milijardi funti, nakon što su dozvole za projekt izdate neuobičajeno brzo. Trumpova administracija potom je prepolovila carine na vijetnamsku robu.

Saudijski investitori ulagali su novac u Kushnerov fond, nakon čega su se pojavili planovi za izgradnju Trumpovog kompleksa u Džedi. Trump je potom pristao na prodaju novih američkih borbenih aviona Saudijskoj Arabiji.

U drugom slučaju, kompanija povezana s osnivačem kriptovalutne berze Binance i istaknuti emirati sklopili su unosan posao s kompanijom World Liberty Financial, digitalnovalutnim projektom koji su pokrenuli Donald Trump Jr. i Eric Trump. Trump je osnivaču Binancea Changpengu Zhaou dodijelio pomilovanje, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati dobili pristup američkim čipovima za koje je izvoz bio ograničen.

Kada je prošle godine upitan o poslovnim aranžmanima koji izazivaju sumnje u sukob interesa, Kushner, koji je u međuvremenu postao predsjednički izaslanik za Rusiju, Izrael i druga pitanja, odgovorio je:

„Ono što ljudi nazivaju sukobom interesa... ja nazivam iskustvom i odnosima povjerenja koje imamo širom svijeta.“

Guardian ocjenjuje da takvi odnosi mogu donijeti i korist koja nije nužno izražena u direktnoj razmjeni poslovnih i političkih usluga: mogućnost da se neko predstavi kao blizak američkom predsjedniku koji raspolaže velikom političkom i ekonomskom moći.

Šta je Vučić mogao očekivati od odnosa s Trumpovima?

Vučić i Trump imaju sličnosti u političkom pristupu, navodi Guardian. Obojica održavaju dobre odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kritički se odnose prema Evropskoj uniji. U slučaju Vučića, takav odnos postoji uprkos tome što je Srbija kandidatkinja za članstvo u EU.

Njihov odnos prema NATO-u također je značajan u kontekstu projekta Generalštaba. Prema planovima za obnovu kompleksa, jedan dio kulturno-historijskog naslijeđa koji je trebao biti sačuvan bio je spomenik posvećen onome što se u Srbiji naziva NATO-ovom „agresijom“.

Vučić bi, prema ocjeni Guardiana, mogao imati i konkretne razloge za traženje podrške američke administracije, posebno kada je riječ o Kosovu, koje i dalje smatra dijelom Srbije.

Nedugo nakon Trumpovog povratka na vlast, Donald Trump Jr. doputovao je u Beograd. Vučić je nakon susreta saopćio da je naglasio važnost ekonomskih i političkih odnosa Srbije i SAD-a, strateške saradnje i zajedničkih projekata u narednim godinama.

Kada je Trumpov sin sljedećeg mjeseca ponovo posjetio Srbiju, Vučić ga je ugostio i tradicionalnim jelom od pečenog praseta, što je objavljeno i na društvenim mrežama.

Za Vučića je podrška porodice američkog predsjednika dolazila u politički osjetljivom trenutku. Nekoliko dana prije nego što je kompleks Generalštaba izgubio status zaštićenog dobra, urušavanje nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine odnijelo je 16 života i pokrenulo talas protesta protiv korupcije i rada vlasti.

Studentski pokret koji je predvodio proteste koristio je slogan „Srbija ili mafija“.

Posjeta Donalda Trumpa Jr. Beogradu dogodila se uoči jednog od najvećih protesta u historiji Srbije. On je potom ugostio Vučića u svom podcastu Triggered, gdje je izjavio da protivnici srbijanskog predsjednika „koriste“ tragediju u Novom Sadu u političke svrhe, poredeći to s načinom na koji su Trumpovi protivnici, prema njegovom mišljenju, koristili nerede na Kapitolu nakon izbora 2020. godine.

Protesti su se nastavili, a demonstranti su počeli javno istupati i protiv projekta Trumpovog tornja u Beogradu.

U maju 2025. Vučić je otputovao u SAD, nadajući se susretu s Trumpom u njegovom privatnom klubu Mar-a-Lago na Floridi. Umjesto američkog predsjednika sastao se s Rudyjem Giulianijem, bivšim Trumpovim advokatom koji je kasnije bio predmet brojnih kontroverzi. Srbijanski državni mediji objavili su da je Vučić ranije napustio SAD zbog bolesti.

Nedugo nakon njegovog povratka u Srbiju, policija je uhapsila Gorana Vasića, koji je nakon ostavke Dubravke Đukanović postavljen na čelo zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Prema navodima tužilaštva, Vasić je krivotvorio stručno mišljenje kako bi se omogućilo ukidanje zaštite kompleksa Generalštaba.

Uslijedila su nova hapšenja. U decembru 2025. godine optužen je i ministar kulture Nikola Selaković, zbog navodne zloupotrebe službenog položaja u vezi s ovim slučajem. Nekoliko dana kasnije Kushnerova kompanija objavila je da odustaje od projekta.

Optužbe za državni udar i pitanja o radu tužilaštva

Vučićeve prijetnje da će odgovorni za propast investicije snositi posljedice, prema pisanju Guardiana, nisu ostale samo na riječima.

Njegovi politički saveznici napadali su Dubravku Đukanović, optužujući je da je tokom rada u institucijama za zaštitu kulturne baštine pokušavala ostvariti ličnu korist. Njena zamjenica, koja je nakon televizijskog nastupa u kojem je kritikovala ukidanje zaštite kompleksa dobila posjetu pripadnika državne sigurnosti, suočila se s optužbama za nepovezane propuste.

Udruženje stručnjaka za zaštitu kulturne baštine u Srbiji ocijenilo je da je cilj tih optužbi očigledno diskreditovanje službenice. I Đukanović i Vučković očekuju se kao svjedokinje u krivičnom postupku.

Za tužilaštvo specijalizovano za organizovani kriminal, koje je podiglo optužnice u ovom slučaju, riječ je o značajnom presedanu. Prema pisanju Guardiana, nikada ranije nije bio optužen ministar koji je u tom trenutku obavljao funkciju u srbijanskoj vladi.

Vučić optužuje tužioce da pokušavaju izvesti državni udar. Međutim, dio javnosti zabrinut je da istraga ne obuhvata sve osobe koje bi mogle snositi odgovornost.

Sumnje su dodatno pojačane u aprilu, kada je ministar kulture Nikola Selaković tokom pojavljivanja pred sudom iznio tvrdnju da je, dok je policija pretresala njegovo ministarstvo, u kancelariji pio rakiju od šljive i pušio cigarete s Mladenom Nenadićem, šefom tužilaštva za organizovani kriminal.

Portparol tužilaštva izjavio je da tokom tog susreta nije bilo razgovora o toku konkretnog slučaja.

„U svemu što se dogodilo u vezi s potencijalnim investicijama vidio sam priliku za našu zemlju i građane“, rekao je Selaković, kojem u slučaju osuđujuće presude prijeti kazna zatvora do tri godine.

Vučić nije optužen, kao ni njegov bliski saradnik Siniša Mali. Obojica negiraju da su učinili bilo šta nezakonito.

Optužnica se poziva na dokaze i iskaze osoba koje su prisustvovale sastanku s Vučićem u februaru 2024. godine, ali se sam sastanak ne spominje u dokumentu. To je otvorilo pitanje zbog čega je izostavljen događaj koji bi, prema navodima Guardiana, mogao biti ključan za razumijevanje cijelog slučaja.

Portparol tužilaštva za organizovani kriminal potvrdio je britanskom listu da tužilaštvo posjeduje dokaze koji se odnose na sastanak Vučića sa službenicama zaduženim za zaštitu kulturne baštine u februaru 2024. godine.

Dodao je da se, osim postupka protiv već optuženih osoba, provode i predistražne radnje kako bi se utvrdila moguća krivična odgovornost drugih osoba.

Vučić više ne može tražiti novi predsjednički mandat, ali se očekuje da bi mogao zadržati kontrolu nad političkim sistemom ukoliko na izborima 25. oktobra bude izabran za premijera.

U jednom od posljednjih poteza na funkciji predsjednika pomilovao je 49 osoba. Nije poznato ko su svi pomilovani niti da li se među njima nalaze osobe obuhvaćene postupkom u vezi s Generalštabom.

Trumpova i Kushnerova kompanija odbacuju optužbe

Bijela kuća uputila je pitanja Guardiana kompaniji porodice Trump. Predstavnik Trump Organizationa izjavio je da ta kompanija nema planove za realizaciju projekta u Beogradu, da ni u jednom trenutku nije učestvovala u razgovorima ili pregovorima o preuzimanju lokacije u glavnom gradu Srbije te da negira bilo kakvu uključenost ili saznanja o navodima iz slučaja.

Portparol Jareda Kushnera kategorički je odbacio tvrdnje da je projekat u Beogradu bio dio političkog dogovora ili aranžmana u kojem se poslovne koristi razmjenjuju za političke usluge.

Prema njegovim riječima, cilj je bio pretvoriti lokaciju povezanu s bolnim poglavljem srbijanske historije u simbol ozdravljenja i pomirenja, uz značajna privatna ulaganja, nova radna mjesta i ekonomske mogućnosti za Beograd.

Dodao je da Kushner nije učestvovao u internim postupcima srbijanske vlade koji su se odnosili na status zaštićenog kulturnog dobra.

Uprkos problemima s kojima se Vučić suočava zbog ovog slučaja, Guardian navodi da kontroverza oko planiranog Trumpovog tornja u Beogradu nije zaustavila druge poslovne aranžmane povezane s porodicom američkog predsjednika.

Donald Trump i dalje ima vlasničke udjele u desetinama kompanija, iako se njima formalno bave njegovi sinovi. U julu 2026. objavio je finansijski izvještaj za prvu godinu nakon povratka u Bijelu kuću, prema kojem je ostvario prihod od dvije milijarde dolara.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.