Egrlić: Vlast mora pod hitno ukinuti akcizu na naftu i naftne derivate
Ruska agresija na Ukrajinu ostavlja trag na globalnoj sceni u svim sferama. Sankcije Rusiji ne prestaju. Ona posljednja stigla je iz Evropske unije. Uveden je embargo na uvoz ruske nafte. Nas zanima gdje je tu Bosna i Hercegovina? Posebno treba uzmeti u obzir činjenicu da je nafta koju koristimo isključivo uvozna i da smo opredijeljeni da slijedimo politiku Evropske unije.
U našoj zemlji trenutno nema ni jedne aktivne rafinerije sirove nafte, pa stoga uvozimo naftne derivate. Na prvom mjestu iz Hrvatske, a potom Srbije, Italije i Mađarske. Iako se uvoz nafte u Hrvatsku iz Rusije smanjio od početka rata u Ukrajini, a za svoje tržište Hrvati uvoze uglavnom s Mediterana, treba podsjetiti da je većinski dioničar u hrvatskoj Ini mađarski Mol. S druge strane, ruski Gazprom je 50 postotni vlasnik srbijanskog NiS-a. Dakle, i površnom analizom tržišta jasno je da smo ovisni o ruskoj nafti.
“Mi ovdje koristimo najviše rusku naftu i to je tradicionalno tako. Nije nemoguće iz drugih pravaca obezbijediti BiH naftom, posebno s aspekta transporta. Ogromna je razlika između plina i nafte. Nafta dolazi i brodskim putem, imamo terminale svoje u Pločama, imamo sve luke na raspolaganju koje mogu biti u funkciji snabdijevanja, imamo željeznici prijevoz, kamione, cisterne”, navodi Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Dakle, ako postoji volje, načina ima. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te predajom aplikacije za članstvo Bosna i Hercegovina opredijelila se da će slijediti vanjsku politiku Evropske unije. U prijevodu, to bi značilo da i naša zemlja stavi embargo na uvoz ruske nafte. Hoće li to uraditi, od državnog resornog ministra Staše Košarca nismo doznali. Pa ni od onog iz Federacije, Nermina Džindića. No, jesmo od ministra iz Republike Srpske, Petra Đokića. Dovoljno. Poruka jasna, volje nema: “Vlada RS-a nije donijela takvu odluku, nijedna institucija BiH nije donijela takvu odluku i neće ih ni donijeti jer je RS apsolutno protiv takvih odluka da se donesu. Mi nećemo da ulazimo u sukobe sa prijateljskim zemljama. Mi ovaj sukob u Rusiji doživljavamo kao tragičan sukob, želimo da se on što je moguće prije završi, ali nećemo stati na stranu onih država koje se obračunavaju sa Rusijom”.
Dakle, od embarga naše zemlje Rusiji - ništa. No, evropski embargo svakako će imati posljedice i po nas. Nafte neće manjkati, uvjeravaju nadležni. Ali, iako je već skupa, to znači da će biti još skuplja.
“Evropska unija nije ovo uradila napamet, postoji niz priprema koje su radili mjesecima unazad i Evropska unija zna da može naftu dobiti iz drugih pravaca i zato je i došlo do ovakve odluke. I to mene ne brine, pogotovo jer Evropa ima značajne robne rezerve kad je u pitanju nafta i naftni derivati i oni će tu balansirati. Mi neke stvari moramo prevenirati kod kuće, naša vlast mora pod hitno ukinuti akcizu na naftu i naftne derivate i za taj iznos smanjiti cijenu nafte”, upozorava Egrlić.
A ni o tom pitanju u Bosni i Hercegovini dogovora, kao ni političke volje za njim - nema. Obećavalo se, najavljivalo, kalkuliralo i na kraju ukidanje akcize ostalo mrtvo slovo na papiru. Odnosno, po staroj dobroj praksi - zapelo u parlamentarnoj proceduri. Dakle, cijenu evropskih sankcija Rusiji u Bosni i Hercegovini plaćaju isljučivo građani.
federalna.ba