Efekat pristupanja EU na poljsku poljoprivredu

Efekat pristupanja EU na poljsku poljoprivredu

Aktivisti organizacija civilnog društva iz BiH, uz podršku Mreže za ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini, imali su priliku da se kroz seriju online webinara upoznaju sa iskustvima i najboljim primjerima iz Poljske u povlačenju i iskorištavanju sredstava iz EU fondova. Da bi se i šira javnost upoznala sa ciljevima održivog ruralnog i poljoprivrednog razvoja, urađen je intervju sa g-dinom Mateusz Ciasnocha, poljoprivrednikom i izvršnim direktorom, European Carbon Farmers.

Intervju je napravljen kao dio projekta podržanog u okviru „Javne diplomatije 2020 - Nova dimenzija“, koji je sufinansiran od Ministarstva spoljnih poslova Republike Poljske. Sadržaj izražava samo stavove autora i ne može se izjednačiti sa zvaničnim stavom Ministarstva spoljnih poslova Republike Poljske. Projekat sprovodi Fondacija za razvojnu politiku u Saradnji sa Mrežom za ruralni razvoj u BiH.

Koja je glavna vidljiva razlika poljske poljoprivrede prije i poslije pristupanja EU?

Glavna vidljiva razlika u poljskoj poljoprivredi prije i poslije pristupanja EU je nivo kapitala dostupan na nivou farme. Prije 2004. godine, godine pristupanja Poljske EU, investiranje na nivou farme uvijek je bilo izazov za individualnog poljoprivrednika. Značajna količina kapitala nakon 2004. godine bila je dostupna poljskim i ostalim novim državama članicama, poljoprivrednicima, što je omogućilo da sektor raste. Isto važi i za ulaganja u mogućnosti prerade hrane. Ta dva faktora, u kombinaciji sa činjenicom da je Poljska sada dio najvećeg objedinjenog trgovinskog bloka na svijetu, pokazali su se katalitičkim i dubokim efektom na poljsku poljoprivredu i poljoprivredno-prehrambeni sektor. Da nije EU sa jedinstvenim tržištem, raznim politikama podrške i ambicioznim poljoprivrednim i ekološkim okvirima, poljsko poljoprivredno gospodarstvo trenutno bi bilo u potpuno drugačijoj situaciji.

Koje su glavne koristi za poljske poljoprivrednike nakon pristupanja EU?

Tri ključne koristi za poljske poljoprivrednike nakon pristupanja EU su: Prvo i najvažnije, učešće u zajedničkom mehanizmu za kreiranje politike - Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (CAP) - sa svojim okvirom za podršku, uplatama iz prvog i drugog stuba ZPP-a (CAP). Drugo, neprekinuti pristup zajedničkom tržištu, što stvara značajno povlačenje potražnje za poljoprivrednim usjevima u zemlji. I na kraju, ali ne najmanje važno, učešće u zajedničkom okviru za kvalitet i osiguranje, koji omogućava poljskim proizvodima ravnopravnu konkurenciju na evropskim tržištima i garancija je najvišeg kvaliteta na trećim izvoznim tržištima.

Koji su negativni efekti na poljske poljoprivrednike nakon pristupanja EU?

U poljoprivredi se, kao i u svakom poslu, radi o kontinuitetu i predvidljivosti. Iz ove perspektive, pristupanje Poljske EU sigurno je predstavljalo ogroman poremećaj u uobičajenom poslovanju u ovom sektoru. Razmišljajući o štetnim efektima pristupanja, smatramo da je mnogo prikladnije govoriti o izgubljenim šansama ili šansama koje se ne koriste u potpunosti, nego o negativnim efektima kao takvim. To je zato što je ulazak u EU zaista proces kojim se upravlja.

Razmišljajući o izgubljenim mogućnostima nakon pristupanja Poljske EU, mora se ukazati na probleme sa samoorganizovanjem poljoprivrednika u veće operativne grupe, kao što su grupe proizvođača. Zaista smo imali koristi od značajnih finansijskih ulaganja u farme i selo kao takvo. Međutim, mnoge od tih investicija bile bi mnogo pametnije ako bi ih vodile grupe poljoprivrednika, a ne pojedinačni poljoprivrednici. U mnogim slučajevima farme sada imaju preveliki vozni park u pogledu veličine. Ova izgubljena prilika takođe se poklapa sa činjenicom da se značajan dio onih koji su registrovani kao poljoprivrednici u Poljskoj ne bavi poljoprivredom. Bolja upotreba podrške EU mogla je da se bavi tim strukturnim promjenama, koje bi se trebale dogoditi na selu, pa je ovo neprocjenjiva prilika.

Postoji li paralela - kako pripremiti poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini (BiH) za pristupanje, kako bi se smanjio svaki negativni uticaj na poljoprivrednike u BiH (u teoriji, ako postanemo članovi)

Siguran sam da postoje brojne paralele između poljskog iskustva i onoga što bi trebalo, kao I onoga što se ne bi trebalo raditi u slučaju pridruživanja Bosne i Hercegovine EU, tako da vaši poljoprivrednici imaju najviše koristi.

Prvo, budite ambiciozni. Ulazak u EU može imati transformativni potencijal za vašu poljoprivredu i brojne druge sektore privrede. Obavezno imajte plan kako želite taj potencijal pretvoriti u konkretne rezultate. Dakle, prvo definišite svoje ciljeve.

Drugo, uvedite te ciljeve u izvodljive akcije. Morate pripremiti svoje poljoprivrednike da na najbolji mogući način iskoriste članstvo u EU. Molim vas, ne pravite grešku Poljske jer je oklijevala da koristi pristup kao način za rješavanje ogromnih strukturnih prelaza potrebnih za vaš poljoprivredni sistem. Nikada neće biti bolje vrijeme za ubrzanje tih prelaza.

I na kraju, ali ne najmanje važno, nemojte se bojati iskoristiti razne programe podrške koji će biti dostupni vašim poljoprivrednicima i prije i nakon pristupanja. EU, zajedno sa Poljskom, želi da uspijete kao buduća država članica EU i zato smo tu za vas sa našim programima podrške. Ne plašite se da imate koristi od toga.

Postoje li dominantni trendovi u poljskoj poljoprivredi (da li proizvođači postaju „mala preduzeća“, da li rastu; broj farmi se povećava/smanjuje)

Slijede dva glavna trenda u poljskoj poljoprivredi. Prvo, proizvodne farme - one koje donose proizvode na tržište - postaju sve produktivnije i profesionalnije vođene. Drugo, u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom, Strategijom od farme do viljuške i Strategijom biodiverziteta, poljska poljoprivreda postaje ekološka i organska.

Ukratko, ako želite da razumijete kuda ide poljoprivreda u bilo kojoj državi članici EU, morate shvatiti kuda ide poljoprivredna politika EU.

Opišite najbolje projekte/aktivnosti koje podržavaju zapošljavanje u ruralnim područjima i da li se mogu umnožiti/implementirati u drugim zemljama?

Kada se opisuju projekti čiji je cilj podrška zapošljavanju u ruralnim oblastima, važno je napomenuti tri faktora. Prvo, srž ruralnog zapošljavanja su farme koje dobro funkcionišu I koje su finansijski održive. Ovde je zajednička poljoprivredna politika sa svojim prvim i drugim stubom izuzetno važna kao sredstvo podrške. Drugo, još uvijek usmjeren na poljoprivrednike, drugi stub ZPP nudi programe koji pružaju finansijski podsticaj za prelazak iz poljoprivrede na nova radna mjesta, poput zanata ili prerade hrane. I na kraju, ali ne najmanje važno, postoje finansijski programi van okvira ZPP-a koji su usmjereni na selo, umjesto na individualne poljoprivrednike, koji nude brojne podsticaje za stvaranje i razvoj novih radnih prostora u poljskim ruralnim oblastima. Ono što treba napomenuti, kada se govori o zapošljavanju na selu, jeste da je infrastruktura vitalni faktor za stvaranje sela održivim i poželjnim mjestom za život i rad. I ovde su evropski fondovi bili od izuzetnog značaja za poboljšanje ove infrastrukture, poput puteva ili sanitarnih uslova.

Ko bi trebalo da donosi inovacije u ruralna područja: OCD, akademska zajednica, preduzetnici ...?

Odgovor na pitanje je sve navedeno. Svi pomenuti akteri mogu i trebaju imati značajnu ulogu kada je riječ o uvođenju inovacija u ruralna područja. Jedna riječ opreza, kao i podsticaj iz perspektive EIT Food-a je da se krajnji korisnici predviđenih inovacija stave u samo središte tih procesa. Jednom kada se krajnji korisnik nađe u centru, sve će biti dobro.

Ko bi trebalo da bude lider/odgovoran za ruralni razvoj, kako bi trebalo izgledati najbolje partnerstvo za održivi ruralni razvoj (Lokalne akcione grupe, organizacije civilnog društva, vladine strukture, poslovni sektor ...)?

Baš kao i sa prethodnim pitanjem, zaista smatramo da svako može - i treba - da ima ulogu u ruralnom razvoju. Naravno, najlakše je započeti sa sobom, pa ko god ste što čitate ovaj članak - poljoprivrednik, lokalna akciona grupa, organizacija civilnog društva, vladin predstavnik, akademija ili bilo ko drugi – postoji uloga koju treba da igrate u razvoju ruralnih oblasti BiH. Molimo vas da iskoristite svoje vođstvo danas da biste ovaj razvoj vodili naprijed. Naravno, ako ikad mogu da pomognem u tim procesima, tu sam za vas - uvijek ću vam pomoći.

Razgovarao: Mateusz Ciasnocha; poljoprivrednik i izvršni direktor, European Carbon Farmers.

Poljska privreda
Poljska Johnson&Johnson vakcine
0 14.04.2021 13:37
Kanton Sarajevo registar privreda
0 14.04.2021 11:18
Poljska liječnici koronavirus
0 09.04.2021 13:35
Poljska koronavirus
0 01.04.2021 20:01
Poljska reprezentacija koronavirus
0 30.03.2021 11:51
Poljska donacija
0 27.03.2021 12:06